Course
Kolegij Uvod u e-učenje je izborni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u zimskom (I.) semestru, a sastoji se od 25 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti usvajanje korištenja dostupnih alata za vizualnu komunikaciju i učenje (poput Canva, Mind Map, Camtasia i sl. ovisno o prethondom iskustvu u radu s takvim alatima moguće je korištenje nekih drugih alata koji s vremenom postaju dostupni) te alata za mrežno održavanje nastave (sustav Merlin, Big Blue Button, Adobe Connect) i njihovih funkcionalnosti u formalnom, neformalnom i informalnom učenju te spoznati proces nastave i učenja prilagođene digitalnom dobu te uputiti na razvoj kritičkog stava spram obilja informacija dostupnih putem mreže. Sadržaj ovog kolegija usmjeren je na primjenu mrežnih tehnologija i alata (za vizualnu komunikaciju i učenje) u svakodnevnom radu. U širem kontekstu povezan je sa svim ostalim predmetima jer nadopunjuje proces učenja primjenom digitalnih tehnologija.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Poimanje procesa tradicionalnog i e-učenja te upoznavanje sa sustavom za on-line nastavu Merlin kao formalne platforme za e-učenje u RH, a koja je temeljena na otvorenom sustavu Moodle koji se koristi na mnogim sveučilištima u svijetu.
Izvršavanje zadataka predviđeno je korištenjem sustava pri usvajanju gradiva, potrazi za izvorima, korištenju multimedijalnih zapisa, prezentaciji, samovrednovanju te vrednovanju naučenog.
Sadržaj predmeta organiziran je kao proces u kojem se savlada prihvaćanje zadatka, planiranje, izrada, kolaborativni rad, aktivno sudjelovanje i komunikacija uporabom dostupnih alata na platformi i istraživanjem drugih alata, njihova procjena i korištenje te prezentacija naučenog. Tim procesom obuhvaćeno je pretraživanje, procjena i korištenje znanstvenih informacija dostupnih na mreži, uporaba wiki-tehnologije, elektroničkih bilježnica, organizatora, i sl.
Cilj je u konačnici savladati digitalne vještine u učenju, komunikaciji i međusobnoj suradnji koje će omogućiti prihvaćanje novih tehnologija u procesu nastajanja stručnjaka za potrebe digitalnog društva.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
1. Usporediti prednosti i nedostatke e-učenja u usporedbi s klasičnim oblicima učenja, a u kontekstu digitalnog društva.
2. Analizirati mogućnosti alata za komunikaciju i suradnju u virtualnom okruženju za učenje.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
1. Prezentirati uporabu odabranog alata e-učenja za potrebe organizacije i planiranja vremena u procesu studiranja i samoprocjene uspješnosti učenja i ispunjavanja plana učenja.
2. Prezentirati uporabu odabranog alata e-učenja za potrebe komunikacije s nastavnicima i s kolegama studentima, napose u timskom radu i zajedničkim projektnim zadatcima.
3. Primijeniti nove vještine učenja primjenom alata e-učenja.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u online obliku u potpunosti kao seminarska nastava.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na završnoj prezentaciji projekata.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd. kroz predviđene aktivnosti).
Popis seminara s pojašnjenjem:
Seminar 1. – seminar 5.: Uvod u e-učenje i primjena digitalne tehnologije u učenju i poučavanju
Ishodi učenja: Usporediti prednosti i nedostatke e-učenja u usporedbi s klasičnim oblicima učenja, a u kontekstu digitalnog društva.
Seminar 6. – seminar 10.: Sustavi za e-učenje
Ishodi učenja: Usporediti prednosti i nedostatke sustava za e-učenje.
Seminar 11. – seminar 15.: E-alati
Ishodi učenja: Analizirati mogućnosti alata za komunikaciju i suradnju u virtualnom okruženju za učenje.
Seminar 16. – seminar 20.: E-alati za organizaciju i planiranje vremena u procesu studiranja
Ishod učenja: Prezentirati uporabu odabranog alata e-učenja za potrebe organizacije i planiranja vremena u procesu studiranja i samoprocjene uspješnosti učenja i ispunjavanja plana učenja.
Seminar 21. – seminar 23.: E-alati za potrebe komunikacije s nastavnicima i s kolegama studentima
Ishod učenja: Prezentirati uporabu odabranog alata e-učenja za potrebe komunikacije s nastavnicima i s kolegama studentima, napose u timskom radu i zajedničkim projektnim zadatcima.
Seminar 24. i seminar 25.: Prezentiranje uporabe odabranog e-alata u svrhu učenja
Ishod učenja: Primijeniti nove vještine učenja primjenom odabranog alata e-učenja
1. Hoić Božić, N. i Holenko Dlab, M. (2021). Uvod u e-učenje: obrazovni izazovi digitalnog doba. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:195:959178
1. Bates, A.W. (2019). Teaching in a Digital Age – Second Edition. Vancouver, B.C.: Tony Bates Associates Ltd. Retrieved from https://pressbooks.bccampus.ca/teachinginadigitalagev2/
2. Kuhlthau, C. C., Maniotes, L. K., Caspari, A. K. (2019). Vođeno istraživačko učenje – učenje u 21. stoljeću. Školska knjiga, Zagreb.
Studenti su obvezni tijekom online nastave redovito pratiti online predavanja (webinare), koristiti interaktivne nastavne materijale, aktivno sudjelovati u primjeni online testova za samoprovjeru i/ili provjeru stečenih znanja, biti aktivni u vođenim diskusijama, izradi postavljenih zadataka bilo samostalnih ili u timu, izraditi prezentaciju završnog projekta koji obuhvaća primjenu odabranog alata e-učenja u svrhu učenja sadržaja iz znanstvenog područja studija koji pohađaju, a koja ujedno predstavlja završni ispit.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Vrednovanje rada studenta provoditi će se kontinuirano (formativno i sumativno vrednovanje) na način da će se vrednovati aktivnosti tijekom nastave poput praćenja online predavanja (sinkrono i asinkrono), uporabe interaktivnih nastavnih materijala, aktivnost primjene on-line testova za samoprovjeru i /ili provjeru stečenih znanja, aktivnost u vođenim diskusijama, izradi postavljenih zadataka bilo samostalnih ili u timu u čije vrednovanje mogu biti uključeni i ostali polaznici (vršnjačko vrednovanje).
II. Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit sastoji se od prezentacije završnog projekta koji obuhvaća primjenu odabranog alata e-učenja u svrhu učenja sadržaja iz znanstvenog područja studija koji studenti pohađaju, a maksimalno se može ostvariti 30 ocjenskih bodova. Student je položio ako je ostvario min 15 ocjenskih bodova na završnom ispitu.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je tijekom nastave prikupio najmanje 35 ocjenskih bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ne mogu pristupiti završnom ispitu. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Nastavni sadržaji, sve obavijesti vezane uz kolegij i kanali komunikacije nalaze se na sustavu za e-učenje Merlin za tekuću akademsku godinu.
Studenti nastavnike mogu kontaktirati i putem elektroničke pošte i to prof. dr. sc. Lidiju Bilić-Zulle na lidija.bilic.zulle@medri.uniri.hr te dr. sc. Maju Gligora Marković na majagm@medri.uniri.hr.
Tijekom izvođenja kolegija biti će omogućene konzultacije uživo bez obzira na način izvođenja nastave (srijedom od 9:00 do 11:00).
Learning outcomes
Ishodi učenja: Usporediti prednosti i nedostatke e-učenja u usporedbi s klasičnim oblicima učenja, a u kontekstu digitalnog društva.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Analizirati mogućnosti alata za komunikaciju i suradnju u virtualnom okruženju za učenje.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Prezentirati uporabu odabranog alata e-učenja za potrebe organizacije i planiranja vremena u procesu studiranja i samoprocjene uspješnosti učenja i ispunjavanja plana učenja.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Prezentirati uporabu odabranog alata e-učenja za potrebe komunikacije s nastavnicima i s kolegama studentima, napose u timskom radu i zajedničkim projektnim zadatcima.
Learning outcomes
Ishodi učenja: Primijeniti nove vještine učenja primjenom odabranog alata e-učenja
| Academic year | |
|---|---|
| 2022/2023 | [Download] |