Kolegij
Kolegij Socijalna medicina je obvezni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicina koji se održava u II.semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 35 sati (2 ECTS). Kolegij se izvodi u predavaonicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a predavanja će se održavati on-line.
Način i oblik izvođenja nastave može biti promijenjen u ovisnosti o epidemiološkoj situaciji povezanoj s epidemijom COVID-19 o čemu će studenti na vrijeme biti obaviješteni.
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s osnovama razvoja socijalne medicine kod nas i u svijetu, promocijom zdravlja i prevencijom bolesti. Studenti će naučiti što su to osnovne odrednice zdravlja, koji su vodeći rizici za zdravlje, naučit će osnove zdravstvenog odgoja, unaprijeđenja zdravlja i prevencije bolesti. Nadalje, studenti će dobiti pregled specifičnosti organizacije zdravlja u zajednici, specifičnosti organizacije zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, biti će upoznati s osnovama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Studentima će biti predstavljene osnove komunikacijskih vještina kao i primjeri programa kojima se mogu prevenirati neke od najzjačajnijih bolesti današnjice.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća zadatke i svrhu socijalne medicine, društveni utjecaj na zdravlje populacije, organizacija zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u redovitim uvjetima te u uvjetima izvanrednih prilika, najznačajniji rizici za zdravlje, te načini preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Na kraju kolegija se od studenata očekuje da mogu:
- objasniti društvene čimenike koji utječu na zdravlje, te utjecaj zdravstvenog stanja populacije na društvo
- razlikovati poimanje zdravlja i bolesti, čimbenike rizika, ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva
- opisati utjecaj determinanti (odrednica) zdravlja te načine i mogućnosti masovnog preventivnog djelovanja
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Na kraju kolegija student će moći povezati teoriju i praksu prilikom promocije zdravlja u zajednici, prepoznati javnozdravstvenu intervenciju te je moći evaluirati.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.
Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem seminara koje studenti unaprijed pripreme, a tijekom predavanja se studente nastoji aktivno uključiti u razmišljanje o tematskoj problematici.
Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje. Kroz seminare studenti će biti upoznati s načinima prevencije najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Sudjelovanje studenta u radu seminara se ocjenjuje (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.
- Socijalna medicina (skripta). Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; Tiskara Žagar, Rijeka 2014.
- http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/186463/9789240694811_eng.pdf?sequence=1
- https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi//NP%20Živjeti%20zdravo.pdf
- http://www.udruga-pragma.hr/wp-content/uploads/2016/02/HMPS_publikacija-SIROMASTVO-I-NEJEDNAKOST-U-EU.pdf
- https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/09/EHIS_02.pdf_FINAL_za-web.pdf
- Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, urednik Luka Kovačić, Medicinska naklada Zagreb, 2003.
- Odabrani članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Ispit se provodi u pisanom obliku.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) Prezentacija seminara i aktivnost na nastavi (seminari) (20 bodova)
b) Izrada pisanog seminarskog rada (30 bodova)
Uvjet za pristupanje završnom ispitu je prikupljenih minimalno 50% (25 bodova) tijekom nastave. Studenti koji su prikupili nedovoljan broj bodova tijekom nastave za pristupanje završnom ispitu dobiti će dodatni zadatak istražvanja u zajednici.
a) Prezentacija seminarskog rada (20 bodova)
Pozitivno ocjenjena prezentacija iz određenog područja boduje se:
| izvrstan | izvrstan | 20 bodova |
| vrlo dobar | vrlo dobar | 15 boda |
| dobar | dobar | 12 bodova |
| dovoljan | dovoljan | 10 bodova |
b) Seminarski pisani rad (30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| izvrsna | 30 bodova |
| vrlo dobar | 25 bodova |
| dobar | 20 bodova |
| dovoljan | 15 bodova |
|
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ima 50 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa.
Tko može pristupiti završnom ispitu: |
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili minimalno 50% bodova (25 bodova) obavezno pristupaju završnom test-ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 49,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
- Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%) ili manje od polovice bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave ili manje od polovice bodova koje je moguće ostvariti na završnom ispitu | nedovoljan (1) |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se tijekom termina u rasporedu nastave pri čemu je obvezna konzultacija s mentorima radi praćenja progresije izrade rada. Prezentacija izrađenih seminarskih radova provesti će se po dogovoru. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova) te power point prezentaciju najkasnije tjedan dana prije završne prezentacije.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2022/2023 | Download |