INPDEMO — INP DEMO

Patologija

Zavod za opću patologiju i patološku anatomiju

Nastava na engleskom jeziku

Predavači

22

izv. prof. dr. sc. Matić Stipe, dr. med. nositelj

naslovna asistentica Adamić Klara, dr. med.

naslovna asistentica Babić Benjamin, dr. med.

doc. dr. sc. Babić Tena, dr. med.

izv. prof. dr. sc. Božić Lora, dr. med.

prof. dr. sc. Brož Stela, dr. med.

izv. prof. dr. sc. Čupić Marko, dr. med.

naslovna asistentica Filipović Dora, dr. med.

naslovni asistent Franić Benjamin, dr. med.

naslovna asistentica Kovačević Mara, dr. med.

naslovna asistentica Kovačić Ivor, dr. med.

izv. prof. dr. sc. Marušić Franko, dr. med.

prof. emer. dr. sc. Milić Klara, dr. med.

naslovni asistent Mlakar Dino, dr. med.

izv. prof. dr. sc. Mlakar Ines, dr. med.

doc. dr. sc. Modrić Nora, dr. med.

prof. dr. sc. Pavić Hrvoje, dr. med.

prof. dr. sc. Radić Gabriel, dr. med.

nasl. doc. dr. sc. Srna Denis, dr. med.

nasl. doc. dr. sc. Tomić Petra, dr. med.

doc. dr. sc. Vinković Sebastijan, dr. med.

izv. prof. dr. sc. Vuka Antun, dr. med.

Kolegij Patologija je obvezni predmet na 3. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 30 sati predavanja, 90 sati seminara i 90 sati vježbi, ukupno 210 sati (16 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Zavoda za opću patologiju i patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i prema potrebi u on-line okruženju u sklopu sustava za e-učenje „Merlin“. U tu svrhu studenti koriste lozinku Carnet-a koju su dobili stjecanjem statusa studenta.

Cilj nastave je omogućiti studentima usvajanje znanja o mehanizmima oštećenja stanica, tkiva i organa te ga upoznati s morfološkim promjenama koje su podloga bolestima. Zadatak je nastave osposobljavanje studenata da prepoznaju makroskopske i mikroskopske promjene na organima, tkivima i stanicama usvajanjem teoretskih znanja na predavanjima i seminarima, analizom mikroskopskih i makroskopskih preparata, te stjecanjem vlastitih iskustava na kliničkim obdukcijama. Osim toga cilj je i omogućiti studentima usvajanje teoretskog znanja o laboratorijskim tehnikama koje se koriste u raznim laboratorijima u sklopu rada na patologiji.

Sadržaj predmeta je sljedeći:

Predmet Patologija sastoji se od općeg i specijalnog dijela. U općem dijelu predmeta izučavaju se etiopatogenetski čimbenici i morfološke promjene: stanica u adaptaciji, oštećenja i smrt stanice, upala i reparacija, neoplazme, genski poremećaji, bolesti imunološkog sustava, poremećaji tjelesnih tekućina i hemodinamike, patološke promjene izazvane djelovanjem okoline, bolesti dječje dobi i bolesti starenja. U specijalnom dijelu patologije izučavaju se etiopatogenetski čimbenici i morfološke promjene vezane uz pojedine organe i organske sustave. Tijekom nastave student stječe znanja u primjeni nomenklature patoloških entiteta i bolesti na latinskom jeziku.

ISHODI UČENJA ZA PREDMET:

I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE

Student će po završetku ovog kolegija poznavati osnovne postavke nastanka i manifestacije bolesti, kroz postavke opće patologije i specijalne patologije – odnosno organske sustave. Usvojit će teoretsko znanje o specifičnim laboratorijskim tehnikama u patološkim laboratorijima. Student će moći:

1. Navesti čimbenike koji uzrokuju oštećenje stanica, definirati mehanizme njihova djelovanja te klasificirati i opisati tipove prilagodbe i oštećenja stanica.
2. Opisati upalnu reakciju, razlikovati akutnu od kronične i usporediti ih s morfološkim oblicima; analizirati način cijeljenja i povezati upalnu reakciju s kliničkom prezentacijom.
3. Definirati pojedine tipove poremećaja imunoloških reakcija i usporediti ih s različitim morfološkim oštećenjima odnosno pojedinim bolestima.
4. Definirati pojedine oblike poremećaja tjelesnih tekućina i hemodinamike, opisati njihova morfološka obilježja i korelirati ih s kliničkom prezentacijom.
5. Definirati i podijeliti novotvorine, opisati biologiju i epidemiologiju novotvorina, nabrojati karcinogene, opisati karcinogenezu, tumorsku imunost i definirati klinička obilježja tumora.
6. Definirati pojedine oblike razvojnih i genskih bolesti i opisati pojedine bolesti koje su udružene s navedenim poremećajima kao i bolesti novorođenačke i dječje dobi.
7. U sklopu pojedinih organskih sustava definirati etiopatogenetske čimbenike koji dovode do oštećenja tkiva i organa, zatim klasificirati i definirati pojedine bolesti, opisati morfološke značajke i u konačnici povezati ih s kliničkom slikom.
8. Opisati metode (tehnike) rada u laboratorijima patologije i razlikovati način i mogućnosti njihove primjene u dijagnostici.

II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE

Nakon učenja student će moći:

1. Prepoznati i opisati makroskopske promjene pojedinih tkiva i organa i na temelju toga definirati koja bolest dolazi u obzir.
2. Prepoznati i opisati mikroskopske promjene stanica i tkiva i na temelju navedenih podatka definirati dijagnozu bolesti.
3. Razlikovati pojedine bolesti na temelju morfoloških promjena.
4. Usporediti makroskopsku i mikroskopsku sliku bolesti.
5. Povezati morfološke promjene s kliničkom prezentacijom bolesti.
6. Prepoznati bolesti kod kojih je, uz rutinska patohistološka bojanja, potrebno primijeniti dodatne dijagnostičke metode.
7. Prepoznati mogućnosti i ograničenja hitne, intraoperativne dijagnostike.

Izvođenje nastave:

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Obveza je studenata da na seminare dolaze pripremljeni, u smislu sadržajnog poznavanja nastavne cjeline koja se obrađuje. Vježbe se temelje na učenju i prepoznavanju makroskopskih i mikroskopskih preparata. U tu svrhu koristi se i web stranica http://mikromed.uniri.hr, na kojoj studenti prije određene nastavne cjeline trebaju pogledati makro i mikro preparate. Za potrebe vježbi iz specijalne patologije, studenti trebaju nositi bijele mantile.

1. Patologija. I. Damjanov, S. Seiwerth, S. Jukić, M. Nola. Šesto prerađeno i dopunjeno izdanje. Medicinska naklada, Zagreb 2023. god. ili Peto, prerađeno i dopunjeno izdanje. Medicinska naklada, Zagreb 2018.

2. Patologija, M. Nola, I. Damjanov i sur., Priručnik za pripremu ispita, Medicinska naklada, 2009.

3. Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom, a objavljeni su na Merlinu.

4. Web stranica http://mikromed.uniri.hr: Virtualna patologija, Atlas patologije.

1. Obdukcijska dijagnostika, M. Belicza i D. Tomas
2. Basic pathology, 9th Edition, Kumar, Abbas, Aster
3. Robbins and Cotran Pathologic Basis of Disease, 9th Edition, Kumar, Abbas, Aster

Svi oblici nastave su obvezni i sukladno tome provodit će se provjera nazočnosti studenata na predavanjima, seminarima i vježbama. Svaki izostanak sa seminara i vježbi mora se kolokvirati i to je uvjet za pristupanje ispitu.

Student nije izvršio svoje obveze propisane studijskim programom ukoliko je izostao više od 30% nastavnih sati svakog oblika nastave (predavanja, seminara ili vježbi) prema Pravilniku o vrednovanju rada i ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci, i tada nema pravo na potpis te ponovno upisuje kolegij Patologija.

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu.
Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje putem dvije pismene provjere: parcijala I - test iz opće patologije (50 pitanja) i parcijala II - test iz specijalne patologije (100 pitanja).

Parcijala I (opća patologija) obuhvaća gradivo: P1 – P6, S1 – S6, V1 – V6.
Parcijala II (specijalna patologija) obuhvaća gradivo: P7 - P25, S7 - S25, V7 – V25.

Testom iz parcijale I (opća patologija) može se ostvariti 15-25 bodova, a testom parcijale II (specijalna patologija) 20-45 bodova, kako slijedi u tablicama:

Parcijala I		Parcijala II
Točni odgovori	Bodovi	Točni odgovori	Bodovi	Točni odgovori	Bodovi
49 – 50	25	100	45	74 – 75	32
47 – 48	24	98 – 99	44	72 – 73	31
45 – 46	23	96 – 97	43	70 – 71	30
43 – 44	22	94 – 95	42	68 – 69	29
40 – 42	21	92 – 93	41	66 – 67	28
36 – 39	20	90 – 91	40	64 – 65	27
33 – 35	19	88 – 89	39	62 – 63	26
31 – 32	18	86 – 87	38	60 – 61	25
29 – 30	17	84 – 85	37	58 – 59	24
27 – 28	16	82 – 83	36	56 – 57	23
25 – 26	15	80 – 81	35	54 – 55	22
		78 – 79	34	52 – 53	21
		76 – 77	33	50 – 51	20

Svaka parcijala ima jednu popravnu provjeru (pismenu). Popravnoj provjeri pristupaju studenti koji nisu pristupili parcijali u redovnom roku (pismeno obrazložen opravdani izostanak), studenti koji su pristupili parcijali u redovnom roku, ali nisu ostvarili minimalni bodovni prag te studenti koji žele popraviti broj bodova stečenih polaganjem redovnih parcijali, u kojem slučaju će im se kao konačni rezultat računati broj bodova ostvaren na popravku.
Studenti su dužni prijaviti se za polaganje popravnih provjera. Ukoliko se student prijavi za popravnu provjeru, a naknadno odluči ne pristupiti, dužan je odjaviti se najkasnije jedan radni dan prije termina provjere znanja, do 12,00 sati. Ukoliko student ne odjavi prijavu, kao konačni rezultat će mu se računati 0 bodova.

Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su ispunili sljedeće uvjete:

uredno obavili nastavu i stekli pravo na potpis,
postigli minimalno 35 bodova tijekom nastave (zbroj bodova parcijale I i II),
kolokvirali izostanke sa seminara i vježbi.

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 34 i manje bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati predmet.
Završni ispit je u usmenom obliku i obuhvaća provjeru teoretskog znanja iz gradiva opće i specijalne patologije te prepoznavanje makro i mikro preparata.
Svaki od tri dijela završnog ispita (teorija, makro, mikro) nosi 5-10 bodova.

Ocjena na ispitu	Bodovi	Ukupni bodovi	Konačna ocjena
4,6 – 5,0	10	90 - 100 (A)	Izvrstan (5)
4,1 – 4,5	9	75 - 89,9 (B)	Vrlo dobar (4)
3,6 – 4,0	8	60 - 74,9 (C)	Dobar (3)
3,1 – 3,5	7	50 - 59,9 (D)	Dovoljan (2)
2,5 – 3,0	6
2,0 – 2,4	5

Završna ocjena iz kolegija se utvrđuje na temelju konačnog uspjeha prema tablici:

Termini održavanja testova tijekom nastave:
04.12.2023. Parcijala I (opća patologija)
29.01.2024. Popravak parcijale I:

03.06.2024. Parcijala II (specijalna patologija)
10.06.2024. Popravak parcijale II:

Nastavni sadržaji i sve obavjesti vezane uz kolegij nalaze se na Merlinu i u INP aplikaciji.

Izvedbeni nastavni plan

Izvedbeno nastavni plan razrađen za ovu vrstu nastave, molimo javiti se nositelju kolegija za više detalja.

Kolegij

Patologija

Studiji

Studijska godina

ISVU ID

URL

ECTS

16

Predavači

Detalji 2024/2025

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:

Izvedbeni nastavni plan