Osnovni cilj kolegija Imunologija je upoznavanje studenata s normalnom i patološkom funkcijom imunosnoga sustava. Pritom je težište na objašnjavanju fizioloških procesa koji omogućuju normalno funkcioniranje pojedinih podvrsta imunosnih stanica u nespecifičnoj i specifičnoj imunoreakciji, te na objašnjavanju patofizioloških mehanizama koji dovode do poremećaja normalnih imunosnih procesa, kao i na mogućnostima terapijskog djelovanja na imunoreakciju. Zadaci nastave jesu omogućiti studentu povezivanje osnovnih spoznaja u imunologiji i patofiziologiji imunosnoga sustava s nastavom fiziologije i patofiziologije, mikrobiologije i parazitologije, patologije, infektologije, onkologije i epidemiologije (vakcinacija), te ga time osposobiti za primjenu imunoloških spoznaja u kliničkoj medicini.
Sadržaj kolegija je slijedeći:
Svojstva i pregled imunosnih odgovora, Stanice i tkiva imunološkog sustava, Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, Protutijela i antigeni, Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, Imunosni receptori i prijenos signala, Aktivacija limfocita T, Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica, Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, Imunotolerancija i autoimunost, Poremećaji preosjetljivosti, Alergija, Imunost na tumore, Urođene i stečene imunodeficijencije, Urođena imunost, Imunost na mikroorganizme, Transplantacijska imunologija, Imunosupresija; Vakcinacija
Izvođenje nastave:
Prisustvovanje nastavi je obvezno. Nastava se izvodi u obliku 24 sati predavanja, 18 sati seminara i 8 sati vježbi, što čini ukupno 50 sati nastave. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o imunosnim mehanizmima. Student je obvezan unaprijed pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Tijekom nastave održat će se dva parcijalna ispita, te na kraju nastave pismeni i usmeni test. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom završnom ispitu student stječe 4 ECTS boda.
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001. (može se pruzeti sa Share point portala Zavoda za fiziologiju: http://sp.medri.hr/Studenti/ (Ime korisnika i lozinka nalaze se na oglasnoj ploči Zavoda za fiziologiju)
Priručnik za vježbe iz imnologije, Urednik: H. Mahmutefendić. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014 (e-izdanje), 2015. (tiskano izdanje)
Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet., 2016.
Murphy K, Weaver C: Janeway's Immunobiology 9th edition, Garland Science, New York and London, 2017.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
U slučaju potrebe izvođenja nastave preko mrežnih servisa korigirat će se i ECTS bodovni sustav ocjenjivanja na način da će se tijekom naastave vrednovati samo usvojeno znanje parcijalnim ispitima a završni ispit ostat će isti kako je predložen u nastavi uživo.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad i postignuća studenata izražavaju se postignutim bodovima na temelju kojih se formira završna ocjena. Rad studenata i stečene kompetencije vrednuju se tijekom nastave sa maksimalno 70 bodova (70%) i na završnome ispitu sa maksimalno 30 bodova (30%), odnosno u zbroju maksimalno 100 bodova (100%). Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
I. Tijekom nastave vrednuju se slijedeće aktivnosti (ukupno do 70 bodova):
1) usvojeno znanje (do 64 boda)
2) pohađanje nastave (do 6 bodova)
1) usvojeno znanje (do 64 boda)
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 13. travnja 2022. godine (Parcijala 1) i 01. lipnja 2022. godine (Parcijala 2). Na svakom testu se može „zaraditi“ do 32 boda kako slijedi:
Točni odgovori
Broj bodova
Točni odgovori
Broj bodova
49,50
32
32
23
47,48
31
31
22
45,46
30
30
21
43,44
29
29
20
41,42
28
28
19
39,40
27
27
18
37,38
26
26
17
35,36
25
25
16
33,34
24
<25
0
2) pohađanje nastave (do 6 bodova)
Nazočnost na predavanjima, seminarima i vježbama je obvezna. Student može izostati s maksimalno 30% nastave isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Maksimalno 6 bodovs može se „zaraditi“ prisustvovanjem na nastavi, prema sljedećoj tablici:
Prisustvo na nastavi
Bodovi
95-100%
6 bodova
90%-94,9%
5 bodova
85%-89,9%
4 boda
80%-84,9%
3 boda
75%-79,9%
2 boda
70%-74,9%
1 bod
II. Završni ispit (maksimalno 30 bodova)
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35-70 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita - ispitu.
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F).
Na završnom ispitu student može ostvariti 15-30 bodova. Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog ispita na kojima je student obvezan pokazati najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija. Student koji na pismenom i usmenom djelu ispita pokaže više od 50% znanja, vještina i kompetencija dobiva bodove sukladno ostvarenom rezultatu koji se pribrajaju bodovima ostvarenim tijekom nastave.
Na pismenom dijelu ispita student može ostvariti 13 - 25 bodova prema slijedećoj tablici:
Točni odgovori
Broj bodova
Točni odgovori
Broj bodova
48-50
25
34-35
18
46-47
24
32-33
17
45-46
23
30-31
16
42-44
22
28-29
15
40-41
21
26-27
14
38-39
20
25
13
36-37
19
Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-5 bodova podijeljenih u 4 kategorije (2, 3, 4, 5).
Bodovi stečeni na pismenom i usmenom dijelu se zbrajaju.
III. Konačna ocjena (maksimalno 100 bodova)
Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
90-100 bodova
A
izvrstan (5)
75-89,99 bodova
B
vrlo dobar (4)
60-74,99 bodova
C
dobar (3)
50-59,99 bodova
D
dovoljan (2)
manje od 50 bodova
E
nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Sustavu za e-učenje „Merlin“ na slijedećoj adresi: https://moodle.srce.hr/2021-2022/ na koji se pristupa sa AAI adresom.