Kolegij Histologija i embriologija je obvezni predmet na II godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u zimskom (III) semestru, a sastoji se od 32 sati predavanja, 44 sati seminara i 44 sati vježbi, ukupno 120 sati (10 ECTS).
Cilj kolegija
Područje koje obuhvaćaju teme iz histologije ima za cilj definirati građu normalnog organizma na razini stanica, tkiva i organa, opisati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva te analizirati mikroskopsku građu tkiva i organa, osobitu pozornost posvećujući povezivanju strukture i funkcije. Teme iz područja embriologije imaju za cilj definirati osnovne pojmove o reprodukciji te razvoju ljudskog zametka i njegovih ovojnica. Posebna pažnja se posvećuje analizi temeljnih morfogenetskih zbivanja tijekom organogeneze pojedinih sustava i organa. Poznavanje normalnih parametara razvoja preduvjet je za razlikovanje osjetljivih razdoblja razvitka te će omogućiti usporedbu normalnog razvoja s mogućim poremećajima nakon štetnog djelovanja teratogenih čimbenika.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Histologija - morfologijske metode u proučavanju stanica i tkiva; biologija stanice i temeljni elementi stanice; biološke i morfološke značajke pojedinih vrsta stanica i tkiva: epitelno tkivo (stanična površina, međustanični spojevi, bazalna lamina), vezivno tkivo (stanice, međustanična tvar, vlakna, uloga u upalnim promjenama), hrskavica – hijalina, elastična, vezivna (stanice, matriks), koštano tkivo (stanice, matriks, okoštavanje, rast, pregradnja, cijeljenje prijeloma), mišićno tkivo – skeletno, glatko, srčano (ultrastruktura mišićnih stanica), živčano tkivo (neuron, sinapsa, neuroglija, barijera krv-mozak, regeneracija); krvne stanice, hematopoeza. Tjelesni sustavi: žilni, imunosni, probavni i pridružene žlijezde, dišni, neuroendokrini, živčani (središnji i periferni), mokraćni, muški i ženski spolni, koža, osjetni organi (kemoreceptorski, fotoreceptorski, audioreceptorski sustav).
Embriologija – gametogeneza, menstrualni, ovarijski, uterini ciklus, temeljni razvojni procesi: proliferacija, migracija, indukcija, diferencijacija, programirana smrt stanica, prvi tjedan (oplodnja, zigota, brazdanje), drugi tjedan (implantacija, dvoslojni zametni štit), treći tjedan (gastrulacija), četvrti tjedan embrionalnog razvoja (derivati zametnih listića, neurilacija, somitogeneza), fetalno razdoblje, embrionalne ovojnice, posteljica, vodenjak, blizanačka trudnoća, kritična razdoblja razvoja, teratogeni čimbenici. Razvitak pojedinih regija i sustava: glave i vrata, skeletnog, mišićnog, krvožilnog, probavnog, dišnog, mokraćnog, spolnog, hipotalamo-hipofiznog sustava, endokrinih žlijezda, angiogeneza, embrionalni i fetalni optok krvi, razvoj oka, uha, središnjeg živčanog sustava. Prirođene anomalije i klinički važni poremećaji nastali tijekom razvitka.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
1.Opisati karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva
2.Opisati histološku građu svih tkiva
3.Povezati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica
4.Navesti i opisati histološku građu pojedinih organa ljudskog tijela
5.Povezati karakteristike građe s funkcionalnim karakteristikama pojedinih organa
6.Definirati osnovne pojmove o reprodukciji te razvoju ljudskog zametka i njegovih ovojnica
7.Opisati i rasčlaniti osnovne razvojne procese spolnih stanica te oplođene jajne stanice
8.Rasčlaniti temeljna morfogenetska zbivanja tijekom organogeneze pojedinih sustava i organa
9.Opisati i rasčlaniti građu i funkciju pojedinih embrionalnih ovojnica
10.Procijeniti osjetljiva razdoblja razvitka te predvidjeti moguće poremećaje razvoja kao posljedicu štetnog djelovanja teratogenih čimbenika.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
1.Prepoznati strukture različitih tkiva i organa na mikroskopskim preparatima
2.Uočiti detalje mikroskopske građe i povezati ih s funkcijom određenog tkiva ili organa
3.Izdvojiti bitne karakteristike mikroskopskog preparata, usporediti s ranije prepoznatim strukturama te odrediti o kojim se organu ili tkivu radi.
Izvođenje nastave, obaveze studenta:
Nastava obuhvaća predavanja, seminare i vježbe prema rasporedu objavljenom na web stranicama Zavoda i Fakulteta. O pohađanju svih oblika nastave vodi se evidencija za svakog studenta. Predavanja se održavaju u predavaoni 2, obuhvaćaju pregled područja, objašnjenja pojedinih tematskih jedinica i pojmova koje će studenti moći detaljno proraditi na seminarima i vježbama. Seminari i vježbe započinju u točno naznačeno vrijeme za pojedinu skupinu studenata te će zakašnjenje studenta biti tretirano kao izostanak. Nastava seminara i vježbi održava se u predavaonicama fakulteta i u vježbaonici Zavoda kako je naznačeno u rasporedu. Teoretsko znanje studenata predviđeno programom provjerava se tijekom nastave koja uz to obuhvaća i pregled histoloških preparata iz dostupnih atlasa, uz korištenje mikroskopa I zbirke histoloških preparata te raspravu o svakom pojedinom preparatu s voditeljem. Studenti moraju imati odgovarajući crtaći pribor (olovku, drvene boje – crvena i plava) i bilježnicu (bez crta); na vježbe moraju doći u bijelim kutama.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.).
A.L. Mescher: Junqueira Osnove histologije, prema XVI američkom izdanju, Naklada Slap, 2023.
Sadler TW: "Langmanova medicinska embriologija", prijevod X izdanja, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
2) Bradamante Ž, Švajger A. Vježbe iz histologije. Zagreb: Medicinski fakultet Zagreb
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave; na sve oblike nastave i provjere znanja dolaziti primjereno odjeveni. Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje iz predavaona i vježbaonice. Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja. Akademska čestitost Poštivanje načela akademske čestitosti očekuju se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci ( https://uniri.hr/wp-content/uploads/2019/05/Etic48dki20kodeks20za20studente20i20studentice.pdf ) .
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I - Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
A) PARCIJALNI ISPIT I, II, III (3 X 15) 45 bodova
B) AKTIVNOST NA NASTAVI 10 bodova
C) KOLOKVIJ - PREPOZNAVANJE PREPARATA 15 bodova
70 bodova
A) PARCIJALNI ISPITI pišu se tijekom nastave iz gradiva obrađenog prethodnih tjedana. Svaki test se sastoji od 50 pitanja (jedan točan odgovor s više ponuđenih rješenja) i ocjenjuje se prema navedenom:
TOČNI ODGOVORI BODOVI
48 – 50 15
45 – 47 14
42 – 44 13
39 – 41 12
35 – 38 11
31 – 34 10
28 – 30 9
25 – 27 položen parcijalni ispit 8
21 – 24 4
Datumi održavanja parcijalnih ispita tijekom nastave:
Parcijalni ispit I 07.11.2023.u 17h
Parcijalni ispit II 08.12.2023. u 15h
Parcijalni ispit III 26.01.2024. u 15h
Na kraju nastave studenti imaju mogućnost polaganja popravnih parcijalnih ispita ako na neki Parcijalni ispit nisu izašli ili nisu zadovoljni postignutim uspjehom. Svaki parcijalni ispit može se popravljati samo jednom i ocjena dobivena na popravku je konačna. Popravni parcijalni ispiti za koje se studenti moraju posebno prijaviti u kancelariji Zavoda biti će:
09.02.2024.
23.02.2024.
Vrijeme pisanja popravnih parcijalnih ispita biti će objavljeno naknadno.
B) AKTIVNOST NA NASTAVI – za aktivno sudjelovanje i pokazano znanje na nastavi seminara i vježbi
(minimalno 50% vježbi i seminara), student može biti ocijenjen ocjenama od 1 do 5 i dobiva maksimalno 7 bodova po shemi:
SREDNJA OCJENA AKTIVNOSTI BODOVI
4,5 – 5,0 7
4,0 – 4,4 6
3,5 – 3,9 5
3,0 – 3,4 4
2,5 – 2,9 3
2,0 – 2,4 2
Seminare i/ili vježbe na kojima nije pokazao dostatno znanje te je ocijenjen ocjenom 1, student mora kolokvirati prije izlaska na parcijalni ispit koji uključuje te tematske jedinice. Kolokviji će se održavati svaki tjedan. Student se mora prijaviti na kolokvij e-mailom u kancelariju Zavoda (e-mail: lidija.karinja@medri.uniri.hr) do petka prije tjedna u kojem želi polagati kolokvij. Vrijeme polaganja kolokvija je u srijedu, četvrtak i petak od 7,45 do 9,00h. U e-mailu navesti temu kolokvija i željeni termin polaganja.
Za uredno vođenje bilježnice s ucrtanim i opisanim histološkim preparatima student može dobiti dodatna 1-3 boda.
C) PREPOZNAVANJE PREPARATA - obvezatni je kolokvij koji student mora položiti da bi stekao uvjete za izlazak na ispit. Student mora prepoznati najmanje 8 od 10 mikroskopskih preparata, kao i strukture koje se na pojedinom preparatu opisuju i crtaju tijekom vježbi, te dobiva maksimalno 15 bodova. Svaki preparat ocjenjuje se s ½, cijelim bodom ili s 1½ boda ovisno o znanju studenta. Za prolaz je potrebno skupiti minimalno 8 bodova.
Kolokvij prepoznavanja preparata održavat će se u tjednu prije svakog ispitnog termina. Student može pristupiti na kolokvij više puta, ali u jednom tjednu maksimalno 2 puta s razmakom između izlazaka od najmanje 3 dana. Točni datumi i sati za prepoznavanje preparata odrediti će se u dogovoru sa studentom.
II. - Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit iz Histologije i embriologije je usmeni i održava se na fakultetu po točno utvrđenom rasporedu koji se objavljuje dan prije ispita na osnovu prijava u ISVU.
Maksimalni broj bodova dobiven na usmenom ispitu je 30 (do 15 bodova = dovoljan, 16-20 bodova = dobar, 21-25 boda = vrlo dobar, 26-30 bodova = izvrstan).
Studenti s manje od 35 bodova ostvarenih tijekom nastave moraju upisati kolegij Histologija i embriologija ponovno u sljedećoj akademskoj godini.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Student koji je tijekom nastave ostvario minimalno 35 bodova i položio test prepoznavanja preparata može pristupiti ispitu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Student koji ponovno upisuje predmet, a ima uvjete za izlazak na ispit, može tražiti pisanom molbom da ga se oslobodi ponovnog pohađanja nastave i na ispit izlazi s bodovima ostvarenim u prethodnoj godini. Svi ostali studenti moraju ponoviti sve oblike nastave.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%)
izvrstan (5)
B (75-89,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 30 bodova ili nisu položili završni ispit)
nedovoljan (1)
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Datumi parcijalnih ispita su:
Parcijalni ispit I 07.11.2023.
Parcijalni ispit II 08.12.2023.
Parcijalni ispit III 26.01.2024.
Datumi popravnih parcijalnih ispita:
09.02.2024.
23.02.2024.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se portalu Katedre za histologiju i embriologiju u sustavu Merlin.
Sve potrebne informacije studenti mogu dobiti na Zavodu svakodnevno od 13,00 – 15,00 sati.