Kolegij Neuroanatomija je obvezni predmet na drugoj godini  Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u  III semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 13 sati seminara i 12 sati vježbi, ukupno 40 sati (3  ECTS).

Cilj kolegija je omogućiti studentu usvajanje znanja o morfološkim značajkama struktura središnjeg i perifernog živčanog sustava i povezati ih sa njihovom funkcijom. Osim toga, student će usvojiti znanja o ustroju i građi sive i bijele tvari unutar središnjeg živčanog sustava kao i o ustroju osjetnih i motornih sustava te naučiti na koji način i kojim putem se prenosi živčani impulsi od središnjeg živčanog sustava do ciljnog organa i obrnuto. Nakon toga slijedi prikaz raspodjele arterijske irigacije pojedinih dijelova središneg živčanog sustava. Također studenti će usvojiti znanja o mrežnici oka i unutarnjem uhu kao i osjetnim površinama koje su tamo smještene.

Sadržaj predmeta je sljedeći: Raspored sive i bijele tvari leđne moždine; pregled rasporeda sive i bijele tvari moždanog debla; građa i raspored sive i bijele tvari malog mozga; pregled sivih masa međumozga; hipofiza i neurosekrecijski sustavi; krajnji mozak (telencephalon medium, hemisfere, njušni mozak); raspored sive i bijele tvari krajnjeg mozga; limbički sustav; refleksni luk; nespecifični osjetni putovi; specifični osjetni putovi; motorni sustavi; retikularna formacija; autonomni živčani sustav (osnovni princip građe), simpatički dio autonomnog živčanog sustava; parasimpatički dio autonomnog živčanog sustava; unutarnja očna ovojnica; unutrašnje uho.

ISHODI UČENJA ZA PREDMET:

I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 

• Opisati i klasificirati dijelove središnjeg živčanog sustava te opisati njihovu unutarnju građu, međusobnu povezanost i funkciju. 
• Opisati morfološke značajke i funkciju glavnih vrsta živčanih i potpornih stanica središnjeg živčanog sustava. 
• Opisati i interpretirati sivu i bijelu tvar leđne moždine, moždanog debla, malog mozga, međumozga i krajnjeg mozga.
• Definirati i povezati funkciju kore mozga. Analizirati limbički sustav i retikularnu formaciju. 
• Definirati put živčanog sustava i opisati sastavnice refleksnog luka.
• Opisati i objasniti ustrojstvo osjetnih i motornih sustava, ukazati na razliku između nespecifičnih i specifičnih osjetnih putova te piramidnog i ekstrapiramidnog sustava.  
• Definirati i objasniti moždane ovojnice i krvne žile mozga.  
• Opisati i objasniti ustrojstvo očne jabučice i unutarnjeg uha. 

II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE

• Opisati topografiju i strukturnu organizaciju središnjeg i perifernog živčanog sustava.
• Opisati osnovne značajke razvoja središnjeg živčanog sustava i razumjeti kako i zašto se događaju malformacije središnjeg živčanog sustava. 
• Razumjeti morfološke značajke neurona i glija stanica te citoarhitektoniku  leđne moždine i mozga.
• Opisati građu i funkciju moždanog debla, anatomske sastavnice debla te silazne i uzlazne putove 
• moždanog debla. 
• Opisati organizaciju i funkciju retikularne formacije te organizaciju i funkciju jezgara moždanih živaca. 
• Opisati strukturu i funkciju talamusa i hipotalamusa, organizaciju i funkciju njihovih jezgri, interpretirati hipotalamo-hipofizijalni sekrecijski sustav. 
• Razumijeti funkcionalnu anatomiju osjetnih i motornih putova te viših moždanih funkcija kao što su emocije i govor te primjeniti na slučajeve u kliničkoj praksi.
• Objasniti prijenos podražaja unutar svakog pojedinog puta.
• Opisati topografiju i strukturnu organizaciju autonomnog živčanog sustava. 
• Razumjeti principe krvne opskrbe središnjeg živčanog sustava i biti u mogućnosti prepoznati posljedice  rupture ili okluzije velikih krvnih žila mozga.
• Ovladati građom i funkcijom sastavnica očne jabučice i unutarnjeg uha. 
• Prepoznati  pojedine anatomske strukture središnjeg živčanog sustava i uočiti njihove međusobne odnose te stvoriti trodimenzionalnu predodžbu struktura središnjeg živčanog sustava važnih za razumijevanje normalne i patološke morfologije središnjeg živčanog sustava.
• Prepoznati strukture središnjeg  živčanog sustava na slikovnim prikazima mozga i leđne moždine  te  razumjeti anatomsku podlogu najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava. 

Izvođenje nastave:

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o strukturi i funkciji središnjeg i perifernog živčanog sustava. 

Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama iz glavnog udžbenika i/ili dodatne literature. Tijekom nastave skupljaju se bodovi, koji čine 50% završne ocjene na ispitu. Provjera znanja, odnosno procjena aktivnosti studenata, obavlja se pomoću dva parcijalna testa i boduje određenim brojem bodova. 

Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik – mentor, koji ima pravo i dužnost pozvati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi.

U skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta, svi oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe) su obvezni. Opravdanost izostanaka sa seminara i vježbi dokazuje se valjanim potvrdama. 

Predavanja, seminari i vježbe održavaju se prema Izvedbenom nastavnom planu za akademsku 2021./2021. godinu. Raspored studenata po grupama nalazi se na web stranici Katedre za anatomiju (Obavijesti i najave): https://spp.uniri.hr/ss_medri/katedre/417/95006/_layouts/15/start.aspx#/.