Kolegij
Kolegij Medicinska biologija je obvezni predmet na 1. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u II. semestru, a sastoji se od 44 sati predavanja, 40 sati seminara i 36 sati vježbi, ukupno 120 sati. ECTS koeficijent kolegija u vrijednosti od 10,0, predviđa ukupno maksimalno studentsko radno opterećenje od 300 sati (1ECTS=30sati studentskog opterećenja), odnosno 20 sati studiranja predmeta tjedno (uključujući sve oblike obvezne nastave na fakultetu, kao i rad kod kuće).
Cilj kolegija je definirati, opisati i objasniti temeljne postavke suvremene biološke znanosti, neophodne za horizontalnu i vertikalnu integraciju znanja i vještina u procesu razumijevanja, suvremene dijagnostike i terapije bolesti u čovjeka, te za kontinuirano praćenje novih trendova u biomedicini, uključujući preciznu (personaliziranu) i regenerativnu medicinu.
Sadržaj predmeta je sljedeći: S ciljem ostvarivanja zacrtanih ishoda učenja nastava je organizirana u 3 velike tematske cjeline, koje omogućavaju postupno upoznavanje građe stanice i temeljnih molekularnih procesa, biologije i genetike razvoja te nastanka nasljednih i nenasljednih poremećaja staničnih procesa:
| 1. STANIČNA BIOLOGIJA | |
| 1.1. Uvod u staničnu biologiju | |
| P1 | Stanična i molekularna biologija u medicini |
| P2 | Uvod u staničnu biologiju: Podrijetlo i evolucija stanica. Stanične molekule |
| P3 | Metode istraživanja stanica |
| S1 | Osnove strukture i funkcije dijelova prokariotske i eukariotske stanice |
| V1 | Osnove svjetlosne mikroskopije. Osnovne metode izrade mikroskopskih preparata. Prokariotska stanica |
| 1.2. Biološke membrane i stanični metabolizam | |
| P4 | Struktura bioloških membrana |
| P5 | Transport kroz membranu I: endocitoza |
| P6 | Nastajanje metaboličke energije u stanici. Energetika mitohondrija i peroksisoma. |
| S2 | Transport kroz staničnu membranu II: male molekule |
| V2 | Eukariotska stanica |
| 1.3. Međustanična interakcija | |
| P7 | Citoskelet i stanično kretanje |
| P8 | Izvanstanični matriks |
| S3 | Međustanične interakcije |
| S4 | Osnovni principi staničnog signaliziranja |
| 1.4. Stanična jezgra, kromatin i kromosomi | |
| P9 | Struktura i funkcija jezgre i jezgrice |
| P10 | Organizacija i kondenzacija kromatina |
| S5 | Mitoza biljne i životinjske stanice. Kromosomi čovjeka |
| V3 | Mitoza biljne i životinjske stanice. Kromosomi čovjeka |
| 1.5. Životni ciklus eukariotske stanice | |
| P11 | Regulacija staničnog ciklusa eukariotske stanice |
| P12 | Stanična smrt i obnova |
| S6 | Mejoza. Gametogeneza u čovjeka |
| V4 | Mejoza. Gametogeneza u čovjeka |
| II. MOLEKULARNA (FUNKCIONALNA) BIOLOGIJA | |
| 2.1. Protok genetičkih informacija I: nukleinske kiseline, genom i replikacija DNA | |
| P13 | Struktura i funkcija nukleinskih kiselina |
| P14 | Organizacija prokariotskog i eukariotskog genoma. Genom čovjeka |
| P15 | Struktura eukariotskih gena |
| P16 | Varijabilnost humanog genoma |
| P17 | Replikacija DNA |
| V5 | Izolacija genomske DNA |
| 2.2. Protok genetičkih informacija II: transkripcija, translacija i razvrstavanje stan. molekula | |
| P18 | Transkripcija I: Proces transkripcije i dorada RNA molekula |
| P19 | Transkripcija II: Nadzor transkripcije |
| P20 | Translacija |
| P21 | Post-translacijske modifikacije, razvrstavanje i prijenos proteina u stanici |
| S8 | Protok genetičke informacije I: replikacija DNA, transkripcija, dorada RNA |
| S10 | Protok genetičke informacije II: translacija, razvrstavanje i prijenos molekula u stanici |
| 2.3. Epigenetički nadzor genske ekspresije | |
| P22 | Osnove epigenetike I: epigenetičke modifikacije |
| P23 | Osnove epigenetike II: genomski upis |
| P24 | Regulacija funkcije proteina. Razgradnja proteina u stanici |
| S9 | Nekodirajuće RNA molekule |
| V6 | Povezanost kromatinske strukture s procesom transkripcije |
| III. BIOLOGIJA I GENETIKA RAZVOJA | |
| 3.1. Osnove razvojne biologije i genetike | |
| P25 | Metode medicinski potpomognute oplodnje |
| S11 | Oplodnja u čovjeka |
| 3.2. Osnove monogenskih i poligenskih bolesti, tipovi nasljeđivanja | |
| P26 | Mutacije gena |
| P27 | Popravak DNA oštećenja |
| P28 | Osnove Mendelske genetike |
| P29 | Osnove neklasičnog nasljeđivanja |
| P30 | Populacijska genetika |
| S13 | Monogenske i poligenske bolesti |
| V7 | Utvrđivanje tipovanasljeđivanja pomoću rodoslovnih stabala |
| 3.3. Osnove kromosomskih aberacija | |
| P31 | Osnove kromosomskih aberacija. Citogenetičke metode |
| S14 | Podjela i mehanizmi nastanka numeričkih aberacija kromosoma |
| S15 | Podjela strukturnih aberacija kromosoma |
| S16 | Problemski zadaci: klasično i neklasično nasljeđivanje, kromosomske aberacije |
| V8 | Aneuploidije i poliploidije u kliničkoj praksi |
| 3.4. Genetika novotvorina | |
| P32 | Nastanak i uzroci novotvorina |
| P33 | Molekularna onkogeneza: poremećaji regulacije staničnog ciklusa |
| P34 | Osnove kliničke citologije |
| V9 | Molekularna onkogeneza u kliničkoj praksi |
| V10 | Integracija vještina s praktičnog dijela nastave: prepoznavanje mikroskopskih preparata |
| 3.5. Metode molekularne genetike u medicini | |
| P35 | Metode molekularne genetike u medicini I |
| P36 | Metode molekularne genetike u medicini II |
| V11 | Metode molekularne genetike |
| 3.6. Regenerativna medicina | |
| P37 | Matične stanice. Regenerativna medicina. |
| P38 | Uloga medicinske biologije u modernoj medicinskoj praksi |
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
Pristup poučavanju temeljen je na ishodima učenja koji određuju što će studenti biti u stanju učiniti nakon što ispune sve obveze i zahtjeve kolegija. Planirani ishodi po domenama usklađeni su s metodama poučavanja i vrednovanja njihove ostvarenosti, procesom kurikulumskog poravnanja (engl. constructive alignment).
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
1. prepoznati, razlikovati, definirati i opisati morfologiju i funkciju pojedinih staničnih dijelova
2. povezati, usporediti, uskladiti i integrirati građu pojedinih staničnih dijelova s njihovom funkcijom
3. prepoznati, razlikovati, definirati i opisati osnovne molekularne procese u stanici
4. prepoznati, razlikovati, definirati i opisati protok genetičkih informacija kroz stanicu
5. prepoznati, razlikovati, definirati i opisati epigenetički nadzor genske ekspresije
6. povezati, usporediti, uskladiti i integrirati ulogu molekularnih procesa i njihove kontrole u regulaciji genske ekspresije
7. prepoznati, razlikovati, definirati i opisati osnovne mehanizme razvojne biologije
8. prepoznati, razlikovati, definirati i opisati temeljne genetičke mehanizme, uključujući kromosomske aberacije i neklasično nasljeđivanje
9. prepoznati, definirati i opisati osnovne mehanizme (epi)genetike novotvorina
10. povezati, usporediti, uskladiti i integrirati ulogu (epi)genetičkih mehanizama u nastanku monogenskih i poligenskih bolesti, kao i novotvorina
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
1. samostalno i pravilno koristiti svjetlosni mikroskop
2. povezati dijelove mikroskopa s njihovom funkcijom prilikom mikroskopiranja
3. pronaći sliku zadanog mikroskopskog preparata
4. prepoznati, razlikovati i nacrtati odabrane mikroskopske preparate
5. prepoznati i provesti odabrane osnovne laboratorijske tehnike stanične i molekularne biologije
6. nacrtati rodoslovno stablo koristeći simbole za rodoslovlje
7. prepoznati moguće tipove nasljeđivanja u rodoslovnom stablu koristeći kriterije za nasljeđivanje
8. odrediti genotipove za pojedine osobe u rodoslovnom stablu
9. klasificirati kromosome čovjeka s obzirom na veličinu i oblik
10. rješavati jednostavne zadatke iz genetike
III. AFEKTIVNA DOMENA – VRIJEDNOSTI I STAVOVI
1. integrirati i dopuniti spoznaju o interdisciplinarnoj prirodi biomedicinskih znanosti
2. identificirati, prosuditi i usvojiti važnost horizontalne i vertikalne primjene znanja i vještina medicinske biologije u modernoj medicinskoj praksi temeljenoj na dokazima
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Seminari i vježbe će se održavati u malim grupama i interaktivnom okruženju, s ciljem praktične integracije gradiva obrađenog na Predavanjima. Studenti će biti aktivno uključeni u problemski orijentiranu nastavu sa ciljem razvijanja otvorenog, istraživačkog i kritičkog razmišljanja i komunikacijskih vještina kojima će se olakšati usvajanje znanja o suvremenoj biološkoj znanosti.
Na predavanjima će se definirati, opisati i objasniti osnovne postavke (ishode učenja) iz pojedine nastavne jedinice, koje će se analizirati i razrađivati tijekom seminara i vježbi.
Na seminarima će studenti aktivno raspravljati o gradivu iznesenom na predavanjima i rješavati zadatke/probleme/slučajeve, samostalno i u grupi. Temeljem vođenog problemskog sažimanja, integriranja i ponavljanja gradiva, studenti će učiti kritički raspravljati s jasnim, nedvosmislenim argumentima i procjenjivati snagu argumenata drugih osoba u stvarnim životnim situacijama biomedicinskih okružja. Navedeno uključuje primjenu stvarnih medicinskih slučajeva iz naše kliničke prakse.
Na vježbama - praktičnom dijelu nastave, posebna pozornost posvetiti će se individualnom radu u cilju boljeg razumjevanja eksperimentalnog rada i razvijanja praktičnih vještina.
1. Cooper GM i Hausman RE: Stanica - molekularni pristup; V izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2009. (The Cell - a molecular approach, Washington D.C., ASM Press) - Posudi u Knjižnici
2. Pereza N, Ostojić S. Medicinska biologija. Metodički priručnik s problemskim zadacima. Medicinski fakultet u Rijeci, 2024. - Kupi u Knjižnici
3. Turnpenny P, Ellard S. Emeryjeve osnove medicinske genetike. 14. izdanje. 2011. Zagreb: Medicinska naklada. (odabrana poglavlja) - Posudi u Knjižnici
- Alberts B i sur.: Molecular Biology of the Cell. Philadelphia, 6th edition, Garland Publ. Co, 2014. (odabrana poglavlja)
Osnovne obveze studenta uključuju obvezno pohađanje svih oblika nastave, pripremu i aktivan pristup na seminarima i vježbama uz rješavanje radnih zadataka u Metodičkom priručniku, kao i izlaženje na zadane oblike provjere znanja i vještina s konačnim ciljem ostvarivanja uvjeta za izlazak na završni ispit. Obveza studenata je i pravovremeno informiranje o izvedbenom nastavnom planu kolegija, odnosno svim relevantnim informacijama iznesenim u njemu.
Pohađanje nastave
Predavanja, seminari i vježbe su obvezni. O pohađanju svih oblika nastave vodi se evidencija za svakog studenta (prijava nazočnosti na predavanjima provodi se putem INP-aplikacije Medicinskog fakulteta). Svi oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme navedeno u rasporedu. Kašnjenje studenta, kao i ulasci/izlasci tijekom odvijanja nastave se ne uvažavaju, te će zakašnjenje studenta biti tretirano kao izostanak. Studenti moraju isključiti mobitele za vrijeme odvijanja nastave.
Student može opravdano izostati do 30% fonda sati predviđenih za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko postoji mogućnost unutar istog tjedna održavanja, studenti bi trebali nadoknaditi izostanke sa nastave seminara i vježbi, u nekoj od paralelnih grupa (u dogovoru s voditeljem grupe). Ako student neopravdano izostane sa više od 30% nastave po pojedinom obliku nastave (13 sati predavanja, 12 sati seminara, 11 sati vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija, odnosno gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen ocjenom F.
Priprema za seminare i vježbe
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se poučava, a prema planu i programu iskazanom u ‘Metodičkom priručniku s problemskim zadacima iz medicinske biologije’ (u ‘Metodičkom priručniku’, na 8. stranici, nalaze se osnovne literaturne smjernice za pripremu gradiva). Priprema je neophodna kako bi studenti mogli biti aktivno uključeni u problemski orijentiranu nastavu za koju je nužno predznanje. Navedeno podrazumijeva i aktivno korištenje informacijske tehnologije, uključujući aktivno pretraživanje i korištenje materijala dostupnih na Internetu, te kritičkog procjenjivanja njihove vrijednosti.
Aktivno rješavanje problemskih zadataka iz Metodičkog priručnika
Voditelji seminarskih i vježbovnih grupa (uz demonstratore), usmjeravat će studente u aktivnom rješavanju zadataka tijekom nastave. Ispunjeni Metodički priručnik osnova je kvalitetnog praćenja nastavnog gradiva, te je uvjet za izlazak na provjeru znanja iz praktičnog dijela nastave. Studenti su dužni predati ispunjeni Metodički priručnik na 10. vježbi voditelju vježbovne grupe. Ako radni materijali nisu u potpunosti dobro ispunjeni, voditelji će studentima objasniti što nije ispunjeno i dati im mogućnost da učine tražene promjene.
Provjera znanja i vještina
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (3 međuispita i provjera znanja iz praktičnog dijela nastave), te na završnom ispitu.
Obveza kontinuiranog informiranja
Svi dodatni nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje ‘Merlin’. Sve obavijesti o provođenju kolegija i obvezama studenata bit će proslijeđene putem INP-aplikacije Medicinskog fakulteta (https://inp.medri.uniri.hr), a bit će dostupne i na sustavu za e-učenje ‘Merlin’. Studenti trebaju redovito provjeravati navedene sustave komunikacije s nastavnicima u vezi svih relevantnih činjenica ili promjena iskazanog u INP-u.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS bodovnog (%, A-F) i brojčanog sustava ocjenjivanja (1-5).
| Vrednovanje tijekom nastave | Ocjenski bodovi |
| Prvi međuispit (Stanična biologija) | 12-24 |
| Drugi međuispit (Molekularna biologija) | 12-24 |
| Treći međuispit (Biologija i genetika razvoja) | 11-22 |
| Provjera znanja iz praktičnog dijela nastave | + / - |
| Završni ispit | |
| Završni pisani ispit | 7-14 |
| Završni usmeni ispit | 8-16 |
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti do 70 bodova, a na završnom ispitu do 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
I. Međuispiti
Tijekom izvođenja kolegija procjenjivat će se usvojeno znanje iz teoretskog dijela nastave (predavanja, seminari i vježbe), polaganjem obaveznih međuispita u obliku pisanog testa (Međuispiti I, II i III). Na svakom međuispitu student od ukupnog broja zadataka mora imati minimalno 50% točno riješenih zadataka, kako bi zadovoljio kriterije za dobivanje ocjenskih bodova.
Međuispiti I i II imaju 40 pitanja i nose do 24 ocjenskih bodova (raspon od 12 - 24 o.b., ukoliko je student riješio ≥50 - 100% testa). Međuispit III ima 40 pitanja i nosi do 22 ocjenska boda (raspon od 11 - 22 o.b., ukoliko je student riješio ≥50 - 100% testa). Položeni međuispiti nisu prenosivi, odnosno vrijede samo za tekuću akademsku godinu. Trajanje pisanja međuispita je 45 minuta.
Pregled nastavnih sadržaja po vrstama i tjednima izvođenja, uključenih u pojedine međuispite:
| Međuispiti | Pred. | Sem. | Vj. | Tjedan | Test pitanja | Ocj.bod. |
| M-I | 2-12 | 1-6 | 1-4 | 1-5 | 40 | 12-24 |
| M-II | 13-24 | 8-10 | 5, 6 | 5-8 | 40 | 12-24 |
| M-III | 25-38 | 11-16 | 7-11 | 9-14 | 40 | 11-22 |
Bodovi stečeni na međuispitima pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
| Točni odgovori | M-I (o.b.) | M-II (o.b.) | M-III (o.b.) |
| 0-19 | 0 | 0 | 0 |
| 20 | 12 | 12 | 11 |
| 21 | 13 | 13 | 11 |
| 22 | 14 | 14 | 12 |
| 23 | 15 | 15 | 13 |
| 24 | 16 | 16 | 14 |
| 25 | 17 | 17 | 15 |
| 26-27 | 18 | 18 | 16 |
| 28-29 | 19 | 19 | 17 |
| 30-31 | 20 | 20 | 18 |
| 32-33 | 21 | 21 | 19 |
| 34-35 | 22 | 22 | 20 |
| 36-37 | 23 | 23 | 21 |
| 38-40 | 24 | 24 | 22 |
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Međuispit I: 11.04.2024.
Međuispit II: 02.05.2024.
Međuispit III: 13.06.2024.
Popravci međuispita
Popravcima međuispita mogu pristupiti studenti koji tijekom nastave nisu pozitivno riješili (ocjenski prag: ≥50% točnih odgovora) jedan ili više međuispita (I ili II ili III) ili oni koji su opravdano bili odsutni za vrijeme pisanja testa (npr. zbog bolesti, uz liječničku potvrdnicu).
Također, popravcima međuispita mogu pristupiti studenti koji nisu zadovoljni pozitivnom ocjenom jednog ili više međuispita (I ili II ili III), a konačnom se ocjenom smatra ona koju je student dobio na popravnom izlasku. Popravnom testiranju može se pristupiti samo jednom za svaki međuispit, nakon završene redovite nastave, u tri termina od kojih se u svakom popravlja jedan od međuispita.
Popravci međuispita prijavljuju se u kancelariji Katedre do 17.06.2024.
Popravak međuispita III – 19.06.2024.
Popravak međuispita II – 21.06.2024.
Popravak međuispita I – 24.06.2024.
Provjera znanja iz praktičnog dijela nastave
Tijekom izvođenja kolegija procjenjivat će se ostvareni obrazovni ciljevi iz praktičnog dijela sveukupne nastave, polaganjem obaveznog praktičnog ispita.
Uvjet za izlazak na provjeru znanja iz praktičnog dijela nastave, izvršena je obveza pravilno ispunjenog Metodičkog priručnika.
Na praktičnom ispitu bit će provjereno znanje i vještina mikroskopiranja, uključujući:
1. pronalaženje slike jednog preparata s traženim objektivom
2. prepoznavanje dva preparata na dva zasebna mikroskopa (slika će već biti namještena)
Prepoznavanje preparata odnosi se na imenovanje preparata pri čemu je važno da studenti kažu puni naziv preparata kako je napisano u priručniku i na popisu priloženom u nastavku (npr. ne “jajnik žene” već “poprečni presjek jajnika žene, H&E bojenje).
3. student ne dobiva brojčanu ocjenu, već opisnu u kategoriji zna/ne zna.
Studenti koji ne zadovolje na predviđenom roku imat će priliku ponovno polagati praktični test u dogovoru s voditeljem, s obzirom na to da položeni praktični ispit iz mikroskopiranja predstavlja obavezu za izlazak na Završni ispit.
Termin provjera znanja iz praktičnog dijela nastave: u terminima 12. vježbe svake vježbovne grupe (15. tjedan, od 12.06-14.06.2024.)
II. Završni ispit
Završni ispit čine obvezni pisani i usmeni ispit. Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje, oba dijela završnog ispita moraju biti pozitivno ocijenjena (ocjenski prag: ≥50% točnih odgovora). Na taj način studenti mogu osvojiti dodatnih 15 - 30 ocjenskih bodova, koji se pribrajaju prethodno ostvarenim ocjenskim bodovima tijekom nastave.
Pisani ispit u obliku testa sastavljenog od 30 pitanja, nosi do 14 ocjenskih bodova (kriterij za dobivanje ocjenskih bodova koji se pretvaraju u pozitivne ocjene je 50% točno riješenih pitanja uz raspon od 7 - 14). Trajanje pisanja završnog ispita je 35 minuta. Položeni pismeni ispit uvjet je za izlaz na usmeni ispit.
Bodovi stečeni na pisanom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
| Br. točnihodgov. | 0-14 | 15-16 | 17-18 | 19-20 | 21-22 | 23-24 | 25-26 | 27-28 | 29-30 |
| Ocjenski bodovi | 0 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
Usmeni ispit smatra se položenim ukoliko student minimalno osvoji 8 ocjenskih bodova (ekvivalent ocjene dovoljan, odnosno ukoliko odgovor zadovoljava minimalne kriterije), do maksimalnih 16 ocjenskih bodova (ekvivalent ocjene izvrstan).
Uspjeh na završnom usmenom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
| ocjena | ocj.bodovi |
| odgovor zadovoljava minimalne kriterije | 8 |
| prosječno dobar odgovor | 9-11 |
| vrlo dobar odgovor | 12-14 |
| izvrstan odgovor | 15-16 |
Time student ostvaruje konačnu pozitivnu ocjenu na završnom ispitu (u rasponu 15 - 30 ocjenskih bodova), koji se konačno pribrajaju ECTS bodovima ostvarenim tijekom nastave (35 - 70). Ako student ne položi pisani dio ispita, ponovo ga može polagati najranije nakon 15 dana. Položeni završni pisani test ne mora se ponovo polagati u tekućoj akademskoj godini.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili ≥35 ocjenskih bodova i koji imaju do 30% opravdanih izostanaka s nastave, prema pojedinim nastavnim oblicima nastave (izostanak do 13 sati predavanja ili 12 sati seminara ili 11 sati vježbi). Na 1. ispitni rok mogu izaći samo oni studenti koji su navedene uvjete u kategoriji ocjenskih bodova ostvarili prije popravaka Međuispita III.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su i nakon izlaska na popravak međuispita konačno ostvarili manje od 35 ocjenskih bodova ili koji imaju više od 30% opravdanih izostanaka s nastave, prema pojedinim nastavnim oblicima nastave (izostanak s više od 13 sati predavanja ili 12 sati seminara ili 11 sati vježbi). Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine. Položeni međuispiti, kao i završni pisani test nisu prenosivi, odnosno vrijede isključivo za tekuću akademsku godinu.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se na temelju konačnog uspjeha i prevodi se u brojčani sustav ocenjivanja na sljedeći način:
| % ostvarenih o.b. | ECTS ocjena | brojčana ocjena |
| 90 - 100 | A | izvrstan (5) |
| 75 - 89,9 | B | vrlo dobar (4) |
| 60 - 74,9 | C | dobar (3) |
| 50 - 59,9 | D | dovoljan (2) |
| 0 - 49,9 | F | nedovoljan (1) |
Sveukupna ocjena iz kolegija dobiva se prema predviđenom udjelu po vrsti:
| razdoblje vrednovanja ishoda uč. | opter. ECTS | ishodi učenja | specifična aktivnost studenta | metoda vrednovanja | ocj.bodovi (maksimum) |
| tijekom nastave |
7.0 | domena I. | međuispiti I i II i III (pisani test) | pretvaranje bodova u ocjenske | 70 (24+24+22) |
| domena II. | provjera znanja iz praktične nastave | + / - | - | ||
| završni ispit | 3.0 | domene I. i III. | pisani test i usmeni ispit | pretvaranje bodova u ocjenske | 30 (14+16) |
| ukupno | 10.0 | 100 |
Akademska čestitost
Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci.
Dostupnost nastavnih sadržaja
Svi nastavni sadržaji nalaze se na sustavu za digitalno administriranje kolegija ‘Merlin’, kao i dijelom u okviru INP-aplikacije Medicinskog fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnicima
Nastavnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na web stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) za sva pitanja koja se tiču nastave. Pojedinačne ili grupne konzultacije moguće su prema potrebi i dogovoru, u online okružju digitalne platforme MS-Teams ili onsite, uživo na Medicinskom fakultetu.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2024/2025 | Download |