Cilj ovog izbornog predmeta jest pobliže upoznati problematiku dječje astme i ostalih, njoj često pridruženih, atopijskih bolesti u djece kao što su alergijski rinitis i atopijski dermatitis. Cilj je upoznati se i s drugim češćim alergijskim bolestima ili alergijskim reakcijama kao što su urtikarija, Quinckeov edem, alergijske reakcije na hranu i lijekove te anafilaksija. Studenti će upoznati i razlikovati alergijske od pseudoalergijskih reakcija. Razlog održavanja ovog izbornog predmeta jest činjenica da je učestalost alergijskih bolesti zadnjih desetljeća u višestrukom zabrinjavajućem porastu tako da se liječnici, na svim razinama zdravstvene zaštite, u svom svakodnevnom radu sve češće susreću s alergičarima. To se poglavito odnosi na dječju populaciju koja kao takva češće pati od reakcija preosjetljivosti u usporedbi s odraslima. Stoga je za očekivati da će ovaj predmet studente dodatno pripremiti i osposobiti da znaju dijagnostički i terapijski pravilno pristupiti takvim bolesnicima. Sadržaj predmeta uključuje prikaz osnova kliničke alergologije, odgovarajuće terminologije i definicija. Studenti će se upoznati s epidemiološkim aspektima alergijskih bolesti u djece. Naučit će što su to alergeni, koja su njihova obilježja i koji su alergeni najznačajniji za populaciju naše djece. Upoznat će se s etiopatogenezom alergijskih bolesti i s fenomenom tzv. „alergijskog marša“ u djece. Studenti će naučiti dijagnostički pristup dječjoj astmi uključujući i diferencijalnu dijagnozu astme i astmatskih fenotipova u male djece. Upoznat će važnost i naučiti interpretaciju funkcionalnih plućnih testova u djece. Praktično će biti prikazan terapijski pristup akutnom astmatskom napadaju. Upoznat će se s terapijskim principima liječenja kronične astmatske upale te s inhalacijskim načinom primjene lijekova. Studenti će se pobliže upoznati i s astmi pridruženim atopijskim bolestima kao što su alergijski rinitis i atopijski dermatitis. Upoznat će se s važnošću i s procjenom kvalitete života djece s kroničnim atopijskim bolestima. Pobliže će se upoznati s kliničkom prezentacijom i terapijskim pristupom akutnoj spontanoj urtikariji, Quinckeovom edemu i anafilaksiji. Upoznat će se s problematikom reakcija preosjetljivosti na hranu i lijekove. Na koncu, naučit će mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije alergijskih bolesti.
Richter D. Alergija i alergijske bolesti. U: Mardešić D, ur. Pedijatrija. VIII. izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2016: 431-438.
Banac S. Alergija u dječjoj astmi. Paediatria Croatica. 2019; 63 (Supl 1): 216-219.
Crnogaj T, Đokić B, Đorđevski M, Mačkić M, Kvenić B, Banac S. Alergijska senzitizacija u ovisnosti o dobi i kliničkoj prezentaciji. Medicina Fluminensis. 2016; 52: 540-549.
Banac S. Epidemiološki aspekti alergijskih bolesti u djece. Paediatria Croatica. 2012; 56 (Supl 1): 71-76.
Banac S, Rožmanić V, Manestar K, Korotaj-Rožmanić Z, Lah-Tomulić K, Vidović I, Šerer M, Švraka N, Petrić T. Rising trends in the prevalence of asthma and allergic diseases among school children in the north-west coastal part of Croatia. Journal of Asthma 2013; 50: 810-814.
Banac S. Pseudoalergijske reakcije u djece. U: Pavlov N, Čulić S, Miše K, ur. Alergijske bolesti. Split: KBC Split, 2010; 87-89.
Radonić M. Liječenje anafilaksije u djece. Paediatria Croatica. 2012; 56 (Supl 1): 121-127.
Banac S. Prevencija astme u dječjoj dobi. U: Bralić I, ur. Prevencija bolesti u dječjoj dobi. Zagreb: Medicinska naklada; 2014: 318-327.
Studenti su dužni pohađati predavanja, seminare i vježbe. Za seminare se trebaju unaprijed pripremati koristivši preporučenu literaturu. Na koncu izvođenja nastave pristupaju pismenom ispitu. Za kraj studenti ispunjavaju uputnik u kojem ocijenjuju predavače, izbor tema i daju prijedloge za poboljšanje nastave.
Za upis kolegija vrijede opći uvjeti upisa pri čemu kolegij „Pedijatrija“ treba biti barem odslušan. Uvjet za pristupanje usmenom ispitu jest redovno pohađanje nastave izbornog kolegija.
U skladu s mogućnostima izvodit će se i terenska nastava u Lječilištu Veli Lošinj, u Velom Lošinju.