Primarni cilj je usvajanje osnovnih znanja i vještina u međuljudskoj komunikaciji. U medicini je dobra komunikacija jedan od instrumenata u prevenciji, detekciji i terapiji bolesti. Ona podrazumijeva ne samo poznavanje i korištenje dobrih govorničkih vještina nego i sposobnost slušanja pacijenta te prepoznavanje značenja poruka koje pacijent kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju upućuje. Takva je komunikacija značajna i u preveniranju bolesti i unapređenju cjelokupnog zdravlja.
Sljedeći cilj je upoznati studente s pojedinim segmentima komunikacije, komunikacijom sa specifičnim populacijama kao što su djeca, adolescenti, roditelji bolesnog djeteta te s osnovama zdravstvenog odgoja.
Sveobuhvatni je cilj naglasiti važnost poznavanja i korištenja onih vještina specifičnih za razne situacije u radu s pacijentom koje za cilj imaju kvalitetniju komunikaciju liječnika i bolesnika
Nastavni materijali - studentima će tijekom izvođenja kolegija biti dostupna sva predavanja u tiskanom i digitalnom obliku
Đorđević V, Braš M. Komunikacija u medicini: čovjek je čovjeku lijek. Zagreb. Medicinska naklada. 2011
Miljković D, et al. Ovdje sam, slušam: priručnik za edukaciju volontera u službi psihološke pomoći telefonom. Zagreb : Savez udruga telefona kriznih službi. 2004.
Rijavec M, Miljković D. Neverbalna komunikacija : jezik koji svi govorimo. Zagreb : IEP , 2002.
Riera M. Ostanite povezani sa svojim tinejdžerom : kako postići da vam govore i kako čuti što stvarno kažu. Lekenik : Ostvarenje, 2004.
Ilić, V. Metodika zdravstvenog odgoja. Zagreb. Školska knjiga. 2006.
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu i dolaziti pripremljeni na skupne seminare i vježbe.
Od studenata se očekuje da temeljem ponuđene literature istražuju relevantne činjenice potrebne za izradu seminarskog rada.
Studentsko aktivno sudjelovanje u nastavi će se pratiti i sačinjavati će dio završne ocjene (20%). Sukladno smjernicama o ECTS sustavu ocjenjivanja, uspjeh studenata izražava se ECTS skalom ocjenjivanja u postocima 0-100%, pri čemu prolazna ocjena ne može biti niža od 50%, dok kontinuirana provjera znanja čini 30% ukupne ocjene, a izrada seminarskog rada 50% ukupne ocjene.