Course
Kolegij obrađuje područja iz opće infektologije: uvjeti nastanka i karakteristike infektivnih bolesti (specifična
etiologija, epidemiološke osobitosti, patomorfološke i patofiziološke promjene, kliničke osobina, specifični
imunološki procesi), te dijagnostika i terapija infekcijskih bolesti. Specijalna infektologija obuhvaća
infektivna stanja po sustavima: respiratorne i gastrointestinalne infekcije, infekcije hepatobilijarnog trakta,
infekcije SŽS-a, infekcije mokraćnog sustava, krvi, kardiovaskularnog i limforetikularnog sustava,
lokomotornog sustava i kože. Obrađuju se osipne bolesti, infekcije uzrokovane herpes virusima, sepse i
vrućice nepoznatog uzroka, spirohetoze, zoonoze, parazitarne i tropske bolesti, anaerobne infekcije, HIV
bolest, infekcije u imunokompromitiranih, hospitalne infekcije. Posebno se obrađuje tema imunoprofilakse i
kalendara cijepljenja.
Kolegij Infektologija s kliničkom mikrobiologijom se logično nadovezuje na brojne predkliničke kolegije te
će afirmirati vertikalnu integraciju s kolegijima Fiziologija, Patofiziologija, Imunologija, Patologija,
Farmakologija, Mikrobiologija.
Nastava u obliku predavanja, seminara i vježbi se međusobno nadopunjuje i komplementarna je te se
cjelokupna “slika” kolegija može dobiti tek, i jedino, nakon odslušana sva tri oblika nastave.
Kroz seminare se ostvaruje integrirana nastava s kliničkom mikrobiologijom. Seminari predstavljaju
tematske cjeline. U prvom dijelu nastavu izvode mikrobiolozi i obrađuju patogenetske mehanizme nastanka
bolesti, faktore virulentnosti i patogenosti pojedinih mikroorganizama te elemente imunološkog odgovora
domaćina (čovjeka) koji se aktiviraju nakon “susreta” s patogenom. U drugom dijelu infektolozi pokazuju
praktičnu primjenjivost spoznaja iz prvog dijela seminara, bilo na pacijentu ili “case-report”-u.
Studenti će dobiti sinopsise predavanja odnosno preslike slajdova koji su prikazani.
Predavanja i seminari se izvode u Velikoj predavaonici KBC Rijeka. Vježbe se održavaju u Klinici za infektivne bolesti.
Studenti su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave, kako to propisuju akti
Medicinskog fakulteta.
U aplikaciji INP medri i na Merlinu objavjeni su izvedbeni nastavni planovi te se od studenata očekuje da
se pripreme za seminare i vježbe.
1. Begovac i sur. Klinička infektologija, Medicinska naklada, Zagreb 2019. - Posudi u Knjižnici
2. Jawetz, Melnick, Adelberg. Medicinska mikrobiologija, prvo hrvatsko izdanje, Placebo d.o.o, Split, 2015 - Posudi u Knjižnici
1.Mandell i sur. Principles and Practice of Infectious Diseases, Churchill, Livingstone, 2019. - Online udžbenik
2.Vrhovac B. Interna medicina (Izabrana poglavlja iz infektologije). Zagreb: Naklada Ljevak, 2008. - Posudi u Knjižnici
3. Begovac J, Božinović D, Lisić M, Barišić B, S. Schonwald. Infektologija, Profil International Zagreb, 2006 - Posudi u Knjižnici
4. Kuzman I. Pneumonije – uzročnici, dijagnostika, liječenje. Zagreb: Medicinska naklada, 1999. - Posudi u Knjižnici
Svi oblici nastave su obavezni! Tko izostane više od 30% pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari i
vježbe) neće moći izaći na završni ispit jer nije obavljen nastavni program. To znači da se mora ponavljati
Kolegij. Studenti koji izostanu do 30% vježbi ili seminara, moraju iste nadoknaditi ili seminare kolokvirati.
1.Ocjenjivanje uspjeha studenata bit će sukladno Pravilnicima Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog
fakulteta.
2. Studenti tijekom nastave mogu ostvariti maks.60%, a na završnom ispitu maks. 40 % konačne
ocjene.
Postoci tijekom nastave:
Maksimalno 60 % konačne ocjene studenti će moći ostvariti na pismenim kolokvijima, kojih ima 2 i bit će
provedeni tijekom nastave. Kolokvij će trajati po 60 minuta, a sastojat će se od 5 “esejskih” pitanja koji
ukupno donose maksimalno 30 % konačne ocjene.
3. Studenti, koji tijekom nastave ostvare ≥ 30% mogu pristupiti završnom ispitu.
Maks. 40% Brojčana ocjena
35-40% Izvrstan (5)
30-34 % vrlo dobar (4)
25-29% dobar (3)
20 -24 % dovoljan (2)
Završni ispit se sastoji od praktičnog i usmenog dijela i moguće je ostvariti maks. 40%
4. Studenti koji tijekom nastave ostvare manje od 30% završe ocjene ne mogu izaći na završni ispit i moraju ponavljati Kolegij.
5. Svi oblici nastave su obavezni! Tko izostane više od 30 % seminara i vježbi neće moći izaći na završni
ispit jer nije obavljen nastavni program. To znači da se mora ponavljati Kolegij.
6. Studenti koji izostanu do 30 % seminara i vježbi moraju iste nadoknaditi ili seminare kolokvirati.
7. Teme prvog kolokvija su opća infektologija, dijagnostika i terapija infekcijskih bolesti te imunoprofilaksa i
kalendar cijepljenja.
Kolokvij 1 će se održati 13.05.2024. od 08:00 do 11:30 sati u Velikoj predavaonici
KBC Rijeka
8. Teme drugog kolokvija su respiratorne infekcije, gastrointestinalne infekcije, virusni hepatitisi,
streptokokoze i stafilokokoze.
Kolokvij 2 će se održati 03.06.2024. od 16:00 do 19:30 h u Velikoj predavaonici KBC Rijeka.
9. „Popravni“ ispit iz kolokvija će se održati između prva dva ispitna roka (termin će se odrediti dogovorno sa studentima) za one studente koji su tijekom nastave ostvarili do 30% te
nemaju pravo izlaska na završni ispit i za one koji su bili opravdano spriječeni (bolest) u predviđenom
terminu kolokvija. Od dva kolokvija, na popravnom kolokviju se piše onaj na kojem je postignut slabiji
rezultat.
Piše se samo jedan „popravni“ kolokvij. Oni studenti koji i nakon popravnog kolokvija nisu sakupili ukupno
30 ili više % ocjene neće moći pristupiti završnom ispitu.
10. Termini završnih ispita već su ranije definirani na Vijeću 4. godine Studija i nalaze se na
mrežnim stranicama Fakulteta.
Sve promjene u nastavi i informacije od značaja za studente bit će oglašene na Merlinu i u INP medri aplikaciji.
Termine za konzultacije sa suradnicima i nastavnicima Katedre treba student dogovoriti u izravnoj
komunikaciji ili putem e-maila.
Tajnica Katedre Sanja Rivetti radi za studente svakim radnim danom od 8-12 h, a može se kontaktirati i
na broj tel. 658-271 ili putem mail-a infektologija@kbc-rijeka.hr
Learning outcomes
Upoznati se i usvojiti znanja o osnovnim načelima razvoja kliničkih karakteristika infektivnih bolesti. Upoznati se s interakcijom mikroorganizma i znati razlučiti evoluciju i tijek infektivnih bolesti; tumačiti opće i specijalne simptome. Znati mjere preveniranja infektivnih bolesti (opće i specijalne: kemoprofilaksa i imunoprofilaksa)
Learning outcomes
Znati uzorkovati materijale za mikrobiološku dijagnostiku, njihovo pohranjivanje i odgovarajući transport u laboratorij. Znati odabrati odgovarajuću dijagnostičku metodu ovisno o predmnijevanoj bolesti i vremenu od početka bolesti. Znati principe serologije i molekularne dijagnostike u otkrivanju etiologije infektivne bolesti. Prepoznati tipične promjene u krvnoj slici ovisno o etiologiji infektivne bolesti.
Learning outcomes
Znati načela antimikrobnog liječenja, farmakokinetiku i farmakodinamiku antimikrobnih lijekova,
nuspojave i interakcije. Znati sve skupine antibiotika, mehanizme djelovanja te indikacije za korištenje.
Razviti kritičnost u propisivanju antimikrobika. Znati indikacije za primjenu antivirusnih lijekova. Poznavati
lijekove za liječenje parazitarnih i gljivičnih infekcija.
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju (simptomatsku
i kauzalnu) i prevenciju gastrointestinalnih infekcija. Znati različite neinfektivne diferencijalno dijagnostičke
mogućnosti dijarejalnog sindroma.
Learning outcomes
Razlikovati etiologiju sindroma akutnog hepatitisa (infektivnu i neinfektivnu); znati za reaktivni
hepatitis; poznavati sve infekcije uzrokovane primarno hepatotropnim virusima (etiologija, patogeneza,
epidemiologija, klinička slika, dijagnostika i terapija istih). Upoznati se s liječenjem kroničnih hepatitisa B i C.
Znati pre i postekspozicijsku profilaksu hepatitisa B. Znati mjere za sprječavanje virusnih hepatitisa (opće i
specifične)
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju i prevenciju
infekcija gornjeg i donjeg respiratornog sustava. Znati razlikovati tipične od atipičnih pneumonija te ih
odgovarajuće liječiti. Upoznati se s novim virusima SARS-CoV i MERS-CoV. Znati tipove mutacija virusa
gripe
Learning outcomes
Znati etiologiju sindroma angine te se upoznati sa svim streptokoknim infekcijama. Znati patogenezu, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju streptokoknih infekcija.
Learning outcomes
Znati patogenezu, kliničke slike, dijagnostiku i terapiju stafilokoknih infekcija i sindroma toksičnog šoka. Znati antistafilokokne lijekove i uzroke razvoja rezistencije.
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju (simptomatsku i kauzalnu) i prevenciju infekcija SŽS. Razlikovati meningizam od meningitisa. Znati indikacije za lumbalnu punkciju. Poznavati lijekove za kemoprofilaksu gnojnih meningitisa.
Learning outcomes
Usvojiti etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju te komplikacije dječjih osipnih bolesti. Poznavati i razlikovati različite eflorescencije te njihovu distribuciju i evoluciju u svakoj od ovih bolesti.
Learning outcomes
Znati mehanizme imunoprofilakse. Upoznati se s aktualnim kalendarom cijepljenja u RH. Upoznati se s postojanjem fakultativnih cjepiva.
Learning outcomes
Znati sve viruse koji pripadaju ovoj familiji, njihove zajedničke biološke osobine te epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju i prevenciju infekcija uzrokovanih HHV 1-8. Znati prirodan tijek infekcije te moguće komplikacije u tijeku i nakon infekcije.
Learning outcomes
Usvojiti definicije sepse, teške sepse, MOF-a, MODS-a, SIRS-a. Znati etiologiju vanbolničkih i
bolničkih sepsa, njihovu dijagnostiku i terapiju (simptomatsku, suportivnu, empirijsku, kauzalnu, imunološku).
Usvojiti definiciju FUO te se upoznati s entitetima koji dovode do vrućice nepoznata podrijetla.
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju leptospiroza i Lajmske bolesti. Upoznati se s epidemiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom sifilisa te njegovom evolucijom od primarnog stadija.
Learning outcomes
Upoznati se sa značajem i proširenošću zoonoza. Znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju,
kliniču sliku i terapiju ovih bolesti. Upoznati se s epidemijama zoonoza u RH.
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju urinarnih infekcija: vanbolničkih i bolničkih. Razlikovati asimptomatsku bakteriuriju od uroinfekcije.
Learning outcomes
Upoznati se sa značajem i geografskom proširenošću ovih bolesti. Ukazati na značaj njihova poznavanja u našoj regiji, respektirajući radne i turističke migracije. Znati epidemiologiju, kliničku sliku i dijagnostiku malarije. Upoznati se s najčešćim parazirarnim infekcijama i tropskim bolestima.
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju anaerobnih infekcija. Prepoznati ove infekcije u pojedinim organima odn. organskim sustavima. Znati epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju tetanusa i botulizma. Znati mehanizme sprječavanja ovih bolesti. Usvojiti postupke preekspozicijske i postekspozicijske profilakse tetanusa.
Learning outcomes
Znati epidemiologiju, biologiju HIV-a, kliničku sliku, dijagnostiku HIV/AIDS-a te osnovne postulate antiretrovirusne terapije. Razlikovati HIV infekciju i AIDS. Znati o glavnim putevima prijenosa HIV-a u RH te mogućnostima liječenja. Imati informaciju o Referentnom centru za AIDS RH u Zagrebu
Learning outcomes
Znati elemente specifične i nespecifične imunosti koji se aktiviraju u kontaktu s različitim patogenima. Upoznati se s bolestima koje rezultiraju imunonedostatnošću kao i s jatrogenim izazivanjem slabljenja imunosti. Znati povezanost splenektomije s nekim bakterijskim infekcijama te mogućnosti specifične imunoprofilakse
Learning outcomes
Uzeti potpunu anamnezu (uključivši i epidemiološku) bolesti, napraviti cjelokupni klinički status. Znati doprinos epidemiološke anamneze u postavljanju dijagnoze infektivne bolesti. Naučiti ispitivati meningealne znakove. Usvojiti preporuke detaljnog pregleda usne šupljine i statusa kože. Naučiti posebnosti infektološkog pristupa malom djetetu (od anamneze trudnoće, poroda, vitalnosti, psiho-motornog napredovanja, cijepljenja, pregleda itd).
Learning outcomes
Znati u potpunosti pregledati usnu šupljinu i uočiti patologiju. Razlikovati virusnu od bakterijske angine; herpanginu od herpetične. Znati dijagnosticirati i liječiti streptokoknu anginu i razlikovati kolonizaciju od infekcije. Znati pravilno uzeti bris ždrijela i nazofarinksa te interpretirati mikrobiološki nalaz.
Learning outcomes
Znati ispitati meningealne znakove i neurološki status. Prepoznati specifične simptome afekcije SŽS-a. Upoznati se s postupkom lumbalne punkcije i odgovarajućom pripremom kože za punkciju. Interpretirati nalaz cerebrospinalnog likvora (citološki, biokemijski i mikrobiološki). Znati etiologiju seroznih i gnojnih meningitisa te njihovu kliničku sliku.
Learning outcomes
Znati fizikalni i auskultacijski pregled srca i pluća. Znati pregledati bolesnika s respiratornom simptomatologijom, postaviti radnu dijagnozu te odrediti početnu lab. dijagnostiku. Prepoznati upalnoinfiltrativne procese na radiogramu. Znati važnost epidemiološke anamneze u respiratornim infekcijama.
Learning outcomes
Znati indikacije za uzimanje hemokultura, njihov transport i interpretaciju mikrobioloških
nalaza. Interpretacija hematoloških nalaza s posebnim osvrtom na «bakterijsku» i «nebakterijsku»
krvnu sliku. Znati etiologiju infektivnih endokarditisa te velike u male dijagnostičke znakove po Duke-u.
Learning outcomes
Znati tipična obilježja pojedinih gastrointestinalnih sindroma. Upoznati se s makroskopskim i
mikroskopskim pregledom stolice. Znati interpretirati mikrobiološke i citološke nalaze stolice u virusnih,
bakterijskih, gljivičnih i parazitarnih bolesti gastrointestinalnog trakta. Znati dif. dg. dijarejalnog sindroma,
uključivši neinfektivnu etiologiju. Znati simptomatsku terapiju crijevnih infekcija. Znati indikacije za
antimikrobno liječenje ovih infekcija.
Learning outcomes
Znati simptomatologiju ovih infekcija. Znati interpretirati biokemijske i serološke nalaze virusnih hepatitisa. Znati diferencijalnu dijagnozu sindroma ikterusa. Znati mjere prevencije virusnih hepatitisa te njihovu epidemiologiju.
Learning outcomes
Znati pregledati limfni status bolesnika. Upoznati se sa značajem citološke punkcije limfnog čvora. Znati diferencijalnu dijagnozu limfadenitisa.
Learning outcomes
znati pravilno uzorkovati urin za mikrobiološku analizu. Upoznati se s uzimanjem eksprimataprostate. Znati interpretirati citološke i mikrobiološke nalaze urina. Upoznati se s uzimanjem brisa uretre. Znati kliničke manifestacije ovisno o zahvaćenom dijelu urotrakta
Learning outcomes
Znati patogenetske modele infektivnih bolesti te principe etiološke dijagnostike. Znati uzorkovati mikrobiološke materijale. Upoznati se s pravilima pohranjivanja i transporta u laboratorij. Definirati promjene u laboratorijskim nalazima ovisno o etiologiji i samoj bolesti. Znati prednosti PCR dijagnostike nad serološkom. Znati tumačiti nalaze i antibiogram.
Learning outcomes
Znati patogenezu i epidemiologiju crijevnih infekcija, diferencijalnu dijagnostiku dijarejalnog sindroma (neinfektivni uzročnici). Znati uzeti epidemiološku anamnezu bolesnika s gastrointestinalnom infekcijom, tumačiti promjene u KKS i biokemijskim nalazima u ovih bolesnika. Prepoznati, razlikovati i tretirati dehidraciju. Odrediti dijeteske mjere ishrane.
Learning outcomes
Znati etiologiju sindroma akutnog hepatitisa. Prepoznati tipične promjene u lab. nalazima. Znati principe serološke i PCR dijagnostike. Znati mjere prevencije. Tumačenje UZV nalaza hepatobilijarnog trakta. Razlikovati internističku podlogu bolesti od infektivne
Learning outcomes
Znati etiologiju i patogenezu respiratornih infekcija, njihovu dijagnostiku i liječenje. Znati razlikovati tipičnu od atipičnih pneumonija poznavanjem kliničke slike, radiološkog nalaza i epidemiološke anamneze. Razlikovati prehladu od gripe. Poznavati komplikacije gripe.
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu i kliničku sliku najčešćih infekcija lokomotornog sustava i kože. Upoznati se s aparaturnim dijagnostikama. Znati dif. dg. bolova u kralježnici. Znati tumačiti lab. nalaze u procesu dijagnostike ovih infekcija.
Learning outcomes
Znati etiologiju gnojnih meningitisa ovisno o dobi bolesnika. Upoznati se s patogenezom ovih bolesti. Razlikovati para- i post-infektivne encefalitise. Prepoznati specijalne simptome afekcije SŽS-a. Znati osnove empirijske terapije gnojnih meningitisa. Naučiti etiologiju meningizma i razlikovati ga od meningitisa. Znati razliku citoloških i biokemijskih nalaza normalnog i patološkog cerebrospinalnog likvora
Learning outcomes
Znati etiologiju, patogenezu i dijagnostiku kongenitalnih (TORCH) i neonatalnih infekcija. Upoznati se s odgovarajućim skriniranjem trudnica radi izbjegavanja ovih infekcija
Learning outcomes
Znati etiologiju vanbolničkih uroinfekcija, njihovu kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju. Znati tumačiti nalaz preglednog urina, urinokulture te antibiograma. Znati etiologiju spolno prenosivih infekcija, patogenezu, kliničku sliku i terapiju. Poznavati mjere prevencije istih.
Learning outcomes
Upoznati se s etiologijom, epidemiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom ovih infekcija. Znati dif. dg. sindroma infekciozne mononukleoze i moguće komplikacije. Znati kriterije po Duke u dijagnostici infektivnog endokarditisa te se upoznati s empirijskom terapijom istog.
Learning outcomes
Upoznati se s najčešćim intrahospitalnim infekcijama. Poznavati mjere za sprječavanje nastanka intrahospitalnih infekcija te s njihovim rješavanjem. Upoznati se s nacionalnim praćenjem rezistencije bakterija. Znati i razumijeti razvoj rezistencije pojedinih bakterija (MRSA, ESBL sojevi, VRE itd.)
| Academic year | |
|---|---|
| 2022/2023 | [Download] |