Course
Psihijatrija je klinička disciplina koja pomaže studentu da stekne znanja o duševnim
poremećajima koji se najčešće javljaju u ambulanti obiteljskog liječnika. Studenta treba
naučiti kako komunicirati s duševnim bolesnikom uz naglasak na biopsihosocijalno
razumijevanje duševnih poremećaja. Tijekom nastave studenti će savladati vještinu
prepoznavanja i liječenja duševnih poremećaja od kojih jedan broj mogu prepoznati,
postaviti dijagnozu i liječiti u okvirima primarne zdravstvene zaštite. Nadalje upoznat će
se s duševnim bolestima za koje je nužna specijalistička skrb. Ujedno će tijekom
nastave dobiti informacije i iz područja psihijatrije s kojima vjerojatno neće doći često u
kontakt.
Ciljevi kolegija su
-upoznavanje sa odrednicama mentalnog zdravlja i mentalnim poremećajima
-razumijevanje mentalnih bolesti u sklopu biopsihosocijalnog koncepta
-prepoznavanje kliničkih slika i diferencijalne dijagnoze mentalnih poremećaja
-upoznavanje sa organizacijskim mogućnostima mentalno zdravstvene skrbi
-upoznavanje sa mogućnošću liječenja blažih mentalnih poremećaja
-savladavanje osnovnih terapijskih algoritama
U kolegiju će se student upoznati s osnovnim principima uzimanja psihijatrijske
anamneze, s osnovnim znacima, simptomima i sindromima opće i specijalne
psihopatologije. Nadalje student će se upoznati s osnovnim skupinama psihijatrijskih
entiteta, mogućnostima njihovog liječenja kao i nuspojavama terapijskih postupaka.
Student će se također upoznati sa službenom klasifikacijom duševnih poremećaja. S
obzirom da je problem psihijatrijskog bolesnika njegovo vraćanje u zajednicu potrebno je
tijekom izobrazbe upoznati studenta s mogućnostima resocijalizacije duševnih bolesnika
kao i sudjelovanjem zajednice u procesu liječenja. Zbog svega navedenog neophodno je
studenta naučiti prepoznati prodromalne simptome duševnih poremećaja kako bi se na
vrijeme započelo liječenje uz uključivanje obitelji, škole i šire zajednice. S obzirom na
sve veći porast ovisnika potrebno je studenta upoznati o problemima koji proizlaze iz
zajednice kao što su razne vrste ovisnosti. Neophodno je educirati studente medicine o
problemima stigme duševnih bolesnika i antistigma programima.
Nastava se organizira u obliku 18 sati predavanja, 40 sati seminara te 38 sati vježbi koje student prolazi u svojoj seminarskoj i vježbovnoj grupi.
Studenti su dužni biti prisutni na svim oblicima nastave, te se pripremati za seminarske
teme prema rasporedu.
Begić D. Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2021.
Begić D. Psihijatrija, Medicinska naklada, Zagreb, 2022.
Frančišković T., Grković J., Kaštelan A.:Radna bilježnica iz psihijatrije za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2014
Black DW, Andreasen NC. INTRODUCTORY TEXTBOOK OF PSYCHIATRY; Seventh Edition. American Psychiatric Association; VA, US 2020 ( e-book)
https://doi.org/10.1176/appi.books.9781615373758
Frančišković T., Moro LJ. (ur.): Psihijatrija,udžbenik za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2009
Redovito prisustvo na svim oblicima nastave te priprema za seminare prema programu.
Ocjenjivanje studenata vršiti će se prema Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o
ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci
Rad studenta vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan postotak uspješnosti
studenta tijekom nastave čini do 50% ocjene, a na završnom ispitu 50% ocjene.
50% ocjene dobiva se vrednovanjem kroz 2 parcijalne provjere znanja:
- Prva parcijalna provjera obavlja se na 30. vježbi i to u vidu kazuističkog prikaza bolesnika za kojeg
studenti procjenjuju psihički status bolesnika, te određuju diferencijalnu dijagnozu, radnu dijagnozu,
potrebne pretrage i terapijske mogućnosti i za to mogu dobiti 30 bodova. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 15 i više bodova (ocjenjivanje: procjena psihičkog statusa do 10 bodova; radna dijagnoza do 5 bodova; diferencijalna dijagnoza do 5 bodova; potrebne pretrage do 5 bodova i terapijske mogućnosti do 5 bodova. Bodiovanje vrši voditelj vježbi)
-Druga parcijalna provjera znanja je pimeni test usvojenog teorijskog znanja i za to studenti mogu dobiti 20 bodova. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 10 i više bodova (primjer: ako test ima 20 pitanja svako pitanje nosi 1 bod).
Studenti mogu ponoviti parcijalnu provjeru znanja u slučajevima kada nisu dobili prolazni broj bodova za tu parcijalu ili kada opravdano nisu pristupili parcijalnoj provjeri. Vrijeme ponavljanja parcijale je zadano rasporedom.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji tijekom nastave sakupe 25 i više bodova. Ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su sakupili manje od 25 bodova ili su izostali s više od 30% nastavnih sadržaja (odnosno s 30 % predavanja, 30 % seminara i 30 % vježbi)
Uvjet za pristup završnom ispitu je adekvatno popunjena e-knjižica Kliničkih vještina. Prije ispita studenti su dužni imati ispunjenu knjižicu i sve obavezne kliničke vještine potvrđene (aktivno ili pasivno u ovisnosti što je traženo).
Završni ispit sastoji se od usmenog ispita. Usmeni ispit donosi maksimalno 50 bodova: 10 bodova za usvojeno znanje iz opće psihopatologije; 30
bodova za usvojeno znaje iz specifičnih duševnih poremećaja i 10 bodova za usvojeno znanje o psihofarmakoterapiji.
Minimalni broj bodova za prolazak je 50 i više a uključuju bodove I i II parcijale i završnog ispita.
Konačno ocjenjivanje vrši se prema broju sakupljenih bodova kroz nastavu i na ispitu na slijedeći način:
90-100 bodova ........odličan ( 5) A; 90-100%
75-89,9 bodova.......vrlo dobar (4) B; 75-89,9%
60-74,9 bodova …...dobar (3)C; 60-74,9%
50-59,9 bodova........dovoljan (2) D; 50-59,9%
0-49,9 bodova..........nedovoljan (1) F; 0-49,9%
redoslijed vježbi voditelj vježbi može promijeniti vezano za dostupnost bolesnika sa određenim poremećajima koji su predviđeni kao teme vježbi.
Learning outcomes
Cilj je pojasniti dijagnostičke postupke i klasifikacijske
sustave u psihijatriji. Ishod podrazumjeva savladavanje općih principa aktualno
važećeg klasifikacijskog sustava te snalaženje u njima kao i označavanje dijagnostičkih entiteta.
Learning outcomes
Cilj je upoznati studente sa kliničkim manifestacijama bolesti ovisnosti, etiologijom i komplikacijama na somatskom, psihološkom i socijalnom planu.
Student će upoznati klinički tijek, značajke intoksikacije, tolerancije i apstinencije, te terapijske mogućnosti liječenja bolesti ovisnosti
Learning outcomes
Cilj je znati definirati psihozu, opisati osnovne značajke psihoze, upoznati se sa etiološkim teorijama nastanka psihoze, kliničkim manifestacijama i terapijskim mogućnostima. Student će savladati prepoznavanje osnovnih znakova i simptoma psihotičnih poremećaja, te će se upoznati s aktualnim terapijskim mogućnostima.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa etiologijom, kliničkom slikom i terapijskim mogućnostima poremećaja raspoloženja.
Student će savladati podjelu poremećaja raspoloženja, njihove značajke, međusobne razlike i osnove algoritma liječenja
Learning outcomes
Cilj je opisati kliničke manifestacije neurotskih, disocijativnih i somatoforminih poremećaja. Upoznati studenta s mogućnostima dijagnosticiranja i liječenja navedenih poremećaja.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa mentalnim poremećajima uzrokovanim raznim oblicima stresora. Student će razumjeti mehanizme nastanka patološkog odgovora na traumu, te znati opisati kliničku manifetaciju posttraumatskog stresnog poremećaja i suvremene terapijske mogućnosti.
Learning outcomes
Studenti će biti upoznati s poremećajima spavanja i hranjenja. Usvojiti će podjelu poremećaja spavanja i hranjenja. Znati će opisati kliničke manifestacije poremećaja spavanja i hranjenja. Upoznati će se sa suvremenim algoritmima liječenja navedenih poremećaja.
Learning outcomes
Cilj je dati pregled diferencijalnih značajnki poremećaja osobnosti kao i niza teškoća na koje se nailazi u procesu liječenja. Student će razumjeti ulogu poremećaja osobnosti na tijek i terapijska postignuća liječenja komorbidnih duševnih i somatskih poremećaja.
Learning outcomes
Cilj je upoznati studenta s specifičnostima u manifestaciji, dijagnostici i liječenju duševnih poremećaja u djece i adolescenata.
Learning outcomes
Predviđeno je kao evaluacijski sat, sa mogućnošću studenata da u razgovoru sa voditeljem kolegija daju povratne informacije o kvalitetei i korisnosti predavanja, te da postave pitanja oko eventualnih nejasnoća i daju svoje prijedloge za unapređenje predavačkog dijela kolegija. Studenti će biti detaljnije informirani o nastavku nastavnih aktivnosti u rotacijskim grupama na klinici. Također se želi potaknuti refleksija na područje mentalnih poremećaja kao i promjene stavova.
Learning outcomes
Cilj predavanja je upoznati studenta sa kliničkom manifestacijom, etiologijom, dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima u pacijenata koji razviju delirij ili boluju od demencije.
Learning outcomes
Cilj je savladavanje značajki psihijatrijske anamneze posebice sa specifičnim dijelovima poput osobne anamneze i heteropodataka. Student će savladati i upoznati aspekte procjene psihičkog statusa i značajke poremećaja psihičkih funkcija, te važnostima pretraga u psihijatriji.
Learning outcomes
Cilj je upoznati dijagnostičke mogućnosti u psihijatriji te savladati procjenu značenja dobivenih nalaza, posebice sa naglaskom na psihologijsko testiranje. Važnosti adekvatnog vođenja medicinske dokumentacije, te zaštiti bolesnika s duševnim smetnjama.Cilj je upoznavanje sa metodama poticanja, promocije mentalnog zdravlja i sa potrebom i indikacijom za primjenu mjera sputavanja.
Learning outcomes
Cilj je upoznati se sa pacijentima sa stanjima koja traže akutno zbrinjavanje. Ishod je u prepoznavanju psihijarijskihhitnih stanja i procjeni indikacija za hitno zbrinjavanje.
Svrha je upoznavanje sa metodama određivanja terapijskog seta postupaka te indikacija za primjenu bioloških, psihoterapijskih ili socioterapijskih metoda liječenja. Student bi trebao savaladati procjenu terapijskih mogućnosti kod pacijenata sa mentalnim poremećajem
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje principa intenzivne njege u psihijatriji, postupka kod akutno psihotičnog pacijenta,agitiranog pacijenta, pacijenta u krizi te anksioznih i depresivnih stanja. Ishod je prepoznavanje stanja u psihijatriji koja traže intenzivni tretman
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama neurotskog poremećaja kroz intervju sa neurotskim bolesnikom. Ishod je razumjevanjeznačajki neurotskih poremećaja.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama depresivnog poremećaja kroz intervju sa depresivnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje depresivnostikao afektivnog stanja. Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa shizofrenijom
kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje značajki psihičkog statusa kod ovih pacijenata (poremećaje misaonog tijeka, poremećaje afekta, poremećaje percepcije i dr. )
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja
kliničke slike PTSP- ja. Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ili drugim ovisnostima kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova i bihevioralnih modela kod alkoholne i druge ovisnosti.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama maničnog stanja kroz intervju sa maničnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja te usvajanje terapijskih pristupa u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja kliničke slike PTSP- ja.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ovisnosti kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova i bihevioralnih modela kod alkoholne ovisnosti.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.
Learning outcomes
Cilj je upoznavanje sa značajkama maničnog stanja kroz intervju sa maničnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja.
Learning outcomes
Termin vježbe dogovara voditelj vježbe sa studentima, a može se provoditi u redovno radno vrijeme, poslijepodnevno radno vrijeme ili dežurstvu voditelja vježbi vodeći računa da nije u koliziji sa ostalim obavezama studenta. Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.
Learning outcomes
Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.
Pisanje I parcijalnog ispita NA ZADNJOJ VJEŽBI
Learning outcomes
Kako razgovarati s onkološkim bolesnikom s komorbidnim psihičkim poremećajem
Learning outcomes
Prepoznati mogućnosti primjene duhovne terapije kod određenih onkoloških pacijenta
Learning outcomes
Susret s onkoloških palijativnim pacijentima, organizacija rada u hospiciju, važnost primjene duhovne terapije
Learning outcomes
Cilj je upoznati studenta sa načinom uzimanja anamneze i psihijatrijskog intervjua te mogućim komunikacijskim teškoćama.
Ishod je sagledavanje učinkovitog načina psihijatrijskog intervjua koji daje mogućnost procjene psihičkog statusa pacijenta
Learning outcomes
Cilj je upoznati se sa simptomima i znacima psihičkih poremećaja te psihičkih funkcija čije moguće promjene označavaju mentalni poremećaj. Ishod je savladavanje i utvrđivanje psihičkog statusa.
Learning outcomes
Opći terapijski principi podrazumijevaju u psihijatriji biološki pristup, psihoterapijski pristup te socioterapijske metode liječenja. Ishod je upoznavanje studenta s mogućnošću kombinacije ovih metoda te savladavanje načela biopsihosocijalnog pristupa u liječenju mentalnih poremećaja.
Learning outcomes
Cilj je prikazati pojavne oblike ove skupine poremećaja te načine njihovog liječenja. Ishod je prepoznavanje psihičkih poslijedica trajnog ili prolaznog oštećenja mozga.
Learning outcomes
Cilj je upoznati se sa oblicima ovisnosti te njihovim karakteristikama kao i mogućnošću njihovog liječenja. Ishod je upoznavanje problema bolesti ovisnosti, njihove etiologije i terapijskih opcija.
Learning outcomes
Shizofrenija predstavlja najteži psihijatrijski poremećaj nedovoljno definirane etiologije. Cilj je upoznati se sa saznanjima iz ovog područja ali i pitanjima koja su još uvijek otvorena. Ishod je prepoznavanje osnovnih značajki shizofrenije i shizofreniji sličnih oboljenja kao i terapijskih principa.
Learning outcomes
Depresija je jedna od najrasprostranjenijih mentalnih poremećaja. Depresivna epizoda može biti dio različitih kliničkih entiteta. Cilj je upoznavanje svih pojavnih oblika poremećaja raspoloženja te terapijskih algoritama. Ishod je postizanje sigurnosti u dijagnosticiranju i procjeni depresivnog stanja te određivanje stupnja depresivnosti koji se može liječiti u ordinaciji LOM.
Learning outcomes
Cilj je upoznati studenta sa načinima na koji se psihički konflikt transformira u anksiozni, konverzivni, disocijativni ili somatoformni simptom. Ishod je prepoznavanje kliničkih slika unutar anksioznih poremećaja kao i upoznavanje s terapijskim mogućnostima.
Learning outcomes
Cilj je prikazati značajke skupine poremećaja uzrokovanih stresorima raznih intenziteta sve do traumatskih stresora, te utvrditi razlike između njih. Ishod je razumjevanje mehanizma nastanka ovih poremećaja, njihovih značajki i mogućnosti liječenja.
Learning outcomes
Poremećaji osobnosti područje su stalnih kontroverzi kako u procjeni kliničkih slika tako i u klasifikacijskim nastojanjima. Cilj je opisati kliničke značajke ovih poremećaja; savladati osnovne principe prepoznavanja i liječenja.
Learning outcomes
Cilj je upoznati se sa osnovnim grupama poremećaja spavanja i budnosti i mehanizmima njihovog nastanka kao i s terapijskim mogućnostima. Također cilj je upoznati se sa spektrom poremećaja hranjenja posebice anoreksijom / bulimijom. Ishod je savladavanje tretmana osnovnih poremećaja spavanja i prepoznavanje znakova poremećaja hranjenja te mogućnostima u njihovom liječenju.
Learning outcomes
Poremećaji razvojne dobi obuhvaćaju poremećaje podjednakog spektra mentalnih poremećaja kao i u odraslih osoba, ali i specifičnih poremećaja vezanih za posebno osjetljivo vrijeme i područje psihičkog sazrijevanja. Svi oni nose značajke, između ostalog i razvojne faze u kojoj se javljaju. Ishod je upoznavanje sa spektrom mentalnih poremećaja dječje i adolescentne dobi, njihove specifičnosti, te značaju uključivanja roditelja u terapijske postupke.
Learning outcomes
Aspekti organizacije psihijatrijske službe koja bi mogla obuhvatiti široku lepezu intervencija kod kroničnih duševnih bolesnika ali i svih drugih bolesnika koji uslijed psiholoških razloga razvijaju somatska oboljenja ili obrnuto, obuhvaćeni su ovom nastavnom jedinicom. Svrha je upoznavanje sa mogućnostima i modelima organizacije psihijatrije u zajednici i njezinim prednostima te upoznavanje sa mogućnostima suradne psihijatrije. Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja mentalnih poremećaja daju poseban značaj pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju. Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim poremećajima. Cilj ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod je upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.
Learning outcomes
Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja mentalnih poremećaja daju poseban značaj pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim poremećajima. Cilj ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod je upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.
Learning outcomes
Predviđen za pisanje II parcijalnog ispita koji će testirati usvojeno znanje svih predavanja i seminarskih tema.
| Academic year | |
|---|---|
| 2023/2024 | [Download] |