1. Brinar V. i sur. Neurologija za medicinare, Medicinska naklada, Zagreb 2019.
2. Brinar V, Brzović Z, Zurak N. Neurološka propedeutika, Zrinski d.d., Čakovec, 1999.
   Usmena priopćenja nastavnika tijekom predavanja na zadanu temu

1. Demarin V, Bašić Kes V i sur. Glavobolja i druga bolna stanja. Medicinska naklada, Zagreb, 2011
2. Butković Soldo S. Neurorehabilitacija i restauracijska neurologija. Medicinski fakultet Osijek, 2013
3. Bhidayasiri R, Waters MF, Giza CC. Neurological differential diagnosis – a prioritized approach, Blackwell Publishing Ltd, 2005.

Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.

Provjera znanja

 (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog dijela ispita, način bodovanja tijekom nastave, kriterij ocjenjivanja)

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci)

Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.  Ukupno ostvareno 4,5 ECTS.

       I   Tijekom nastave vrednuje se:

1. aktivnost i znanje tijekom nastave  - do 20 bodova
2. usvojeno znanje - do 30 bodova

• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 25-50 bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova ili minimalno 25 bodova. 

a. Aktivnost i znanje u nastavi  (do 20 bodova)

Znanje i aktivnost studenata ocjenjuje se na svim vježbama (osim na V1) usmeno uz praktički dio kod svakog voditelja vježbi. Na kraju ukupna dobivena prosječna ocjena pretvara se u bodove:

b. Usvojeno znanje (do 30 bodova)

Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s 1 usmenim kolokvijem nakon završenih svih seminara i vježbi u terminima prema dogovoru (ovisno o broju studenata) radnim danima uz mogućnost uključivanja i subote a prije 1. Ispitnog roka. Maksimalni broj bodova je 30. Ispitivači su svi voditelji i seminara i vježbi. 

Kolokvij: Neurološki status + Klinička topička dijagnostika 

Ocjene iz Kolokvija će biti pretvorene u bodove na način prikazan u tablici:

Student može izaći na Završni ispit kada položi Kolokvij i dobije prolaznu ocjenu na završnim vježbama (ukupno minimum 25 bodova). Student koji nije prikupio 15 bodova iz Kolokvija ili koji iz opravdanih razloga nije mogao pristupiti Kolokviju u zadanom terminu, može pristupiti 1 popravnom kolokviju jer u protivnom neće moći pristupiti završnom ispitu. Termin „popravnog“ kolokvija će se odrediti između 1. i 2. roka završnog ispita. Na popravnom kolokviju ispitivač će biti nastavnik. Studentu koji je „prošao“ kolokvij, ali želi veću ocjenu i time više bodova prema završnom ispitu, dozvolit će se popravni kolokvij, ali se tada briše njegov prijašnji rezultat te se kao konačan uzima onaj kojeg je ostvario na popravnom roku.

II Završni ispit (do 50 bodova)

Na završnom (pismenom testu) ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni (pismeni) test ima 50 pitanja (maksimalno 25, minimalno 13 bodova) i piše se 1:00 h, a bodovi se na završnom testu dobivaju kad student riješi više od 50% test pitanja kako prikazuje tablica:

Usmenim dijelom završnog ispita ostvaruje se maksimalno 25 i minimalno 12 bodova prema tablici. Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti studenti koji su na pismenom dijelu (testu) ostvarili najmanje 13 bodova (točno riješili najmanje 50% pitanja). U sklopu usmenog dijela završnog ispita ispitat će se i praktički dio – neurološki status kod pacijenta.

Tko može pristupiti završnom ispitu:

• Za prolaznu ocjenu završnog ispita na pismenom dijelu završnog ispita moraju ostvariti najmanje 13 bodova (riješiti najmanje 25 pitanja) i na usmenom dijelu  dobiti prolaznu ocjenu  od najmanje 12 bodova. 

Tko ne može pristupiti završnom ispitu:

• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0-24,9% bodova ili koji izostaju više od 30% nastavnih sati svakog pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari ili vježbe). Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.

                   III  Konačna ocjena: primjena ECTS ocjene tijekom nastave + završni ispit

Ocjenjivanje unutar ECTS sustava vrši se apsolutnom raspodjelom:

U okviru usmenog dijela Završnog ispita ispituje se teorijsko znanje studenta i praktički dio. U slučaju da student na usmenom nije zadovoljio, nije neophodno potrebno ponavljati pismeni dio ispita na prvom sljedećem ispitnom roku. Ako ni tada ne zadovolji, u narednim ispitnim rokovima student mora ponovno pristupiti i pismenom dijelu ispita (student ima 3 moguća izlaska na završni ispit od 5 ponuđenih termina). Ako student nije zadovoljan s postignutom pozitivnom ocjenom, moći će ju odbiti što će dokazati svojim potpisom kojim, u tom slučaju, prihvaća nedovoljnu ocjenu (uz iskorišten jedan od moguća tri izlaska na ispit).

Studenti su za seminare i vježbe podijeljeni u 3 glavne grupe: grupa A, grupa B, grupa C koje će se kroz cijeli turnus kolegija odvijati prema satnici. Studenti se moraju pripremiti i aktivno sudjelovati na svim seminarima i vježbama. Studente se raspoređuje i dodjeljuje asistentima kada se dobije popis studenata koji su upisali kolegij.  Predavanjima prisustvuju svi zajedno. Prisustvo na nastavi će se provjeravati na svim predavanjima, seminarima i vježbama, neće se ocjenjivati (bodovati), ali ako student izostane na više od 30% nastave  neće moći pristupiti kolokviju i završnom ispitu. 
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stranicama Katedre za neurologiju.