Course
Nastavno opterećenje: 35P+40S+30V Ciljevi predmeta: Usvajanje znanja o organskim i anorganskim kemijskim spojevima koji su sastojci živih stanica ili koji služe za sintezu tih sastojaka, kemijskim i energetskim promjenama prilikom njihovih pretvorbi, elektrokemijskim procesima, kinetici kemijskih reakcija i njenoj primjeni na biološke sustave te termodinamičkim odnosima bitnim za razumijevanje metabolizma u fiziološkim i patološkim uvjetima. Razumijevanje odnosa strukture i reaktivnosti koji se očituje u biološkim reakcijama i učincima lijekova na biološke reakcije.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Razvijanje spoznaja o nedjeljivom jedinstvu kemijskih reakcija u živoj i neživoj tvari, odnosu strukture i reaktivnosti, povezanosti kemijskih i energetskih promjena, univerzalnoj vrijednosti zakona termodinamike; razvijanje sposobnosti korištenja stečenoga znanja za razumijevanje metaboličkih pretvorbi u organizmu; stjecanje specifičnih vještina rada u laboratoriju. Kroz seminarski dio gradiva na modelu malih i jednostavnih molekula produbljuju se spoznaje o odnosu građe, fizičkih i kemijskih svojstava, interakcijama između molekula i kemijskim promjenama, što se zatim primjenjuje na biomolekule; razvija se sposobnost samostalne obrade zadane teme i kritički pristup literaturi. Na vježbama se razvija pristup u rješavanju računskih zadataka te problema vezanih uz pojedine teme nastavnog programa. Također, razvijaju se govorne i pisane komunikacijske vještine prilikom iznošenja rješenja danih zadataka i problema. Praktične laboratorijske vježbe omogućuju stjecanje vještina eksperimentalnoga rada, savladavanje osnovnih laboratorijskih tehnika i metoda rada (pipetiranje, titracija, mjerenje pH, kromatografija, polarimetrija, fotometrija). Razvija se timski rad te primjena informatičkih tehnologija, sposobnost kreativnog i kritičkog razmišljanja pri izvođenju zaključaka na temelju podataka dobivenih analizom. Razvija se i osjećaj za etičnost i odgovornost prilikom interpretacije rezultata kliničke analize.
Korelativnost i korespodentnost predmeta: Program iz Medicinske kemije i biokemije I povezan je s određenim dijelovima kolegija Fizike, Biologije i Biokemije II te se njima i dopunjuje. Pristup učenju i poučavanju u predmetu: Tijekom predavanja i seminara studenti će upoznati uzajamnu ovisnost građe i funkcije biološki značajnih molekula, njihova svojstva kao i kemijske reakcije potrebne za razumijevanje metaboličkih procesa u organizmu. Kroz eksperimentalne vježbe studenti će usvojiti osnovne laboratorijske tehnike te metode vezane uz biokemijska ispitivanja. |
1. J. Rupčić, R. Domitrović, Č. Milin, M. Tota, D. Broznić: PRIRUČNIK ZA SEMINARE I VJEŽBE IZ MEDICINSKE KEMIJE I BIOKEMIJE I.,Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet - Rijeka, 2012. 2. J. McMurry: OSNOVE ORGANSKE KEMIJE, Zrinski d.d., Čakovec, 2014. 3. R.K. Murray, D.A. Bender, K.M. Botham, P.J. Kennelly, V.W. Rodwell i P.A. Weil: Harperova ilustrirana biokemija, 28. izdanje; Medicinska naklada, Zagreb, 2011. 4. P.W. Atkins, M.J. Clugston: NAČELA FIZIKALNE KEMIJE, Školska knjiga, Zagreb, 1992. naklada, Zagreb, 2012. |
1. I. Filipović, S. Lipanović: OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA, VIII. promijenjeno izdanje, Školska Knjiga, Zagreb, 1991. 2. D. Reed: Chemistry for Biologists, Pearson Education Ltd., Harlow, UK, 2013; 3. J. McMurry, D.S. Ballantine, C.A. Hoeger and V.E. Peterson: Fundamentals of General, Organic and Biological Chemistry, 7th Edition, Pearson Education Inc., USA, 2013; 4. M. Sikirica: Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 2001. |
Obveze studenata/studentica: Pohađanje svih oblika nastave je obvezno, a student mora pristupiti svim provjerama znanja. (potrebno je ponijeti olovku gradacije 2B). Student može opravdano izostati s 30 % svakog od oblika nastave. Neodrađena vježba mora se kolokvirati. Za pristupanje laboratorijskoj vježbi student je obavezan imati bijelu kutu, praktikum za vježbe, kalkulator, krpu, flomaster za pisanje po staklu.
Vrednovanje obveza studenata/studentica: Studenti tijekom semestra i završnog ispita mogu sakupiti maksimalno 100 bodova (70 tijekom semestra i 30 na završnom ispitu). Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su prikupili najmanje 35 ocjenskih bodova tijekom semestra. Studenti, koji nisu na redovnim međuispitima sakupili minimalno 35 bodova, mogu pristupiti popravnim pisanim međuispitima. Popravnim međuispitima mogu pristupiti i studenti koji nisu zadovoljni postigutim uspjehom (za dalje se uzimaju bodovi postignuti na popravku) te studenti koji nisu pristupili provjerama znanja. Svaki međuispit može se popravljati samo jedanput. Na svim pisanim i usmenim provjerama znanja te na završnom ispitu, student mora zadovoljiti u minimalno 50 % odgovora. |
Struktura ocjene kolegija Medicinska kemija i biokemija I prikazana je u tablici 1.
Tablica 1. Prikaz strukture ukupnih bodova za kolegij Medicinska kemija i biokemija I
Tablica 2. Bodovanje međuispita
Laboratorijske vježbe Na 7 predviđenih laboratorijskih vježbi student može prikupiti maksimalno 5 ocjenskih bodova. Svaka odrađena vježba donosi 0,5 bodova uz dodatnih 0,25 bodova za izvještaj tijekom vježbe. Teorijski dio gradiva iz vježbi uključen je u međuispite i ispite. Svaka neodrađena vježba mora se kolokvirati unutar tjedan dana od dana održavanja vježbe i time se može dobiti maksimalno 0,25 bodova. Završni ispit: Završni ispit se sastoji od pisanog (do 15 ocjenskih bodova) i usmenog (do 15 ocjenskih bodova) dijela, a na oba dijela ispita student mora biti uspješan u barem 50% odgovora.
Vrednovanje pisanog dijela završnog ispita:
Vrednovanje usmenog dijela završnog ispita: 7,5 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije; 8 – 9 ocjenskih bodova: prosječan odgovor s primjetnim pogreškama; 10 – 12 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor s neznatnim pogreškama; 13 – 15 ocjenskih bodova: izniman odgovor.
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća na sljedeći način: A (5) 90-100 ocjenskih bodova B (4) 75-89,99 ocjenskih bodova C (3) 60-74,99 ocjenskih bodova D (2) 50-59,99 ocjenskih bodova F (1) 0-49,99 ocjenskih bodova
Ponovni upis kolegija: Studenti koji tijekom nastave i nakon popravnih međuispita sakupe manje od 35 ocjenskih bodova, ne zadovoljavaju minimalne kriterije, ocjenjuju se ocjenom neuspješan (F) i moraju ponovno upisati kolegij Medicinska kemija i biokemija I.
|
Learning outcomes
- Navesti osnovne podatke o količini, raspodjeli i ulozi vode u organizmu
- Objasniti građu i svojstva vode.
- Objasniti otapanje plinova i čvrstih tvari u vodi.
Learning outcomes
- Definirati i nabrojati različite vrste elektrolita.
- Objasniti svojstva otopina kiselina, baza i amfolita te soli.
Learning outcomes
- Objasniti građu i svojstva kompleksnih spojeva.
- Objasniti svojstva i važnost apatitnih minerala (hidroksiapatita, fluoroapatita).
- Opisati ulogu kelata u biološkim sustavima.
- Opisati djelovanje kelatora i njihovu primjenu u medicini.
- Objasniti teorijske temelje kompleksometrijske metode.
Learning outcomes
- Definirati opće načelo koligativnih svojstava.
- Objasniti povišenje tlaka para, sniženje ledišta i povišenje vrelišta.
Learning outcomes
- Definirati osmotski tlak. Objasniti osmozu i načelo dijalize.
- Objasniti koloidno stanje tvari.
- Nabrojati i opisati vrste i svojstva koloida.
- Objasniti razliku između sol i gel stanja.
- Opisati elektroforezu.
- Objasniti temeljno načelo Donnanove ravnoteže.
Learning outcomes
- Definirati konstantu ravnoteže.
- Objasniti kinetičke i termodinamičke uvjete ravnoteže.
- Definirati Le Chatelierovo načelo.
- Objasniti utjecaj vanjskih čimbenika na ravnotežu.
Learning outcomes
- Poznavati ravnotežu u homogenom i heterogenom sustavu te u otopinama elektrolita.
- Definirati Ostwaldov zakon razrjeđenja.
- Definirati produkt topljivosti.
- Opisati kalcificirana tkiva te stvaranje konkremenata.
- Razlikovati dinamičku ravnotežu i ustaljeni protok i njegovo značenje u biološkim sustavima.
Learning outcomes
- Definirati temeljne pojmove termodinamike i osnovne termodinamičke veličine.
- Primijeniti I. zakon termodinamike na biokemijske sustave.
Learning outcomes
- Objasniti utjecaj vrijednosti ΔG, ΔH, ΔS na spontanost reakcije.
- Povezati Gibbsovu energiju i konstantu ravnoteže.
Learning outcomes
- Objasniti snabdijevanje bioloških sustava energijom.
- Nacrtati i objasniti formulu ATP-a i objasniti njegovu ulogu.
Learning outcomes
- Definirati zakon o djelovanju masa.
- Objasniti temeljna načela kinetike kemijskih reakcija i regulaciju brzine reakcije.
- Definirati brzinu, red i molekularnost reakcije.
Learning outcomes
- Opisati mehanizam djelovanja pojedinih čimbenika na brzinu reakcije.
- Objasniti razliku između kemijskih i biokemijskih katalizatora.
Learning outcomes
- Definirati reakcije oksidacije i redukcije te pojam reducens i oksidans.
- Objasniti građu galvanskog članka.
- Definirati i objasniti značenje standardnog redoks-potencijala.
Learning outcomes
- Napisati i objasniti Nernstovu jednadžbu.
- Navesti biološki značajne oksidacijsko – redukcijske sustave.
- Definirati standardni redoks-potencijal bioloških sustava.
- Objasniti Gibbsovu energiju redoks-sustava.
Learning outcomes
- Klasificirati organske spojeve prema funkcionalnim skupinama i objasniti kemijska svojstva.
- Definirati tipove reakcija organskih spojeva.
- Objasniti pojam nukleofil i elektrofil.
Learning outcomes
- Objasniti kemijska svojstva te grupe spojeva i njihovu reaktivnost.
- Navesti biološki važne primjere alkohola, etera i fenola uz osvrt na njihovu ulogu.
Learning outcomes
- Definirati izomeriju
- Definirati i objasniti vrste izomerija (strukturna, položajna, stereoizomerija: geometrijska izomerija i konformacijska izomerija).
Learning outcomes
- Objasniti kiselost α-ugljikovog atoma.
- Definirati tautomeriju.
- Objasniti reakcije kondenzacije.
Learning outcomes
- Nabrojati i objasniti građu biološki važnih predstavnika monosaharida, disaharida i polisaharida.
Learning outcomes
- Objasniti kemijska svojstva te grupe spojeva i njihovu reaktivnost. Tioesteri i acetil-CoA.
- Nabrojati biološki značajne mono- i polikarboksilne kiseline.
Learning outcomes
- Nabrojati biološki značajne predstavnike.
- Objasniti građu i nastajanje organskih derivata ugljične kiseline.
Learning outcomes
- Definirati lipide, navesti i objasniti njihovu podjelu.
- Objasniti građu i ulogu jednostavnih lipida.
Learning outcomes
- Definirati te objasniti podjelu i građu glikolipida.
- Objasniti građu i ulogu izoprenoidnih lipida.
Learning outcomes
- Definirati heterocikličke spojeve.
- Nabrojati biološki značajne predstavnike.
Learning outcomes
- Klasificirati proteinogene aminokiseline.
- Razlikovati esencijalne i neesencijalne aminokiseline te glukogene i ketogene aminokiseline.
- Objasniti princip izgradnje peptida.
Learning outcomes
- Opisati strukturne razine u arhitekturi proteina.
- Definirati primarnu strukturu.
Learning outcomes
- Definirati kvarternu strukturu proteina.
- Objasniti alosterička svojstva hemoglobina
- Objasniti Bohrov učinak.
Learning outcomes
- Definirati pojam kvalitativne analize.
- Nabrojati i obrazložiti tehnike rada u kemijskom laboratoriju.
- Definirati metodu kvalitativne analize iona (kationa i aniona).
- Povezati kvalitativnu analizu kationa i aniona s njihovom biološkom važnošću.
Learning outcomes
- Objasniti kvantitativne metode kemijske analize.
- Nabrojati i definirati metode kvantitativne metode kemijske analize.
- Definirati osnovne principe volumetrijskih metoda.
- Povezati metode kvantitativne analize s njihovom ulogom u dijagnostici raznih bolesti.
Learning outcomes
- Definirati kemijsku kinetiku, brzinu kemijske reakcije i red reakcije.
- Objasniti utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije.
- Izvesti izračune s brzinama i redom kemijskih reakcija.
- Povezati pojmove kinetike s biološkim reakcijama te s metaboliziranjem lijekova.
Learning outcomes
- Ispitati utjecaj koncentracije, temperature, pH i katalizatora na brzinu reakcije.
- Istaknuti važnost definiranja kinetičkih parametara kemijskih i biokemijskih reakcija.
Learning outcomes
- Riješiti redoks-reakcije te redoks reakcije u kiselom mediju.
- Povezati redoks reakcije s dobivanjem energije u organizmu.
Learning outcomes
- Definirati puferske sustave, pH puferskih sustava i kapacitet pufera.
- Nabrojati i definirati biološke puferske sustave.
- Povezati biološke puferske sustave s održavanjem acido-bazne ravnoteže.
Learning outcomes
- Definirati optičke metode. Nabrojati tipove optičkih metoda.
- Definirati osnovne aspekte spektrofotometrijskih metoda.
- Izraditi baždarni dijagram (ovisnost apsorbancije o koncentraciji) na temelju dobivenih podataka.
- Odrediti koncentraciju analita korištenjem baždarnog dijagrama.
Learning outcomes
- Definirati osnovne aspekte metode polarimetrije.
- Izraditi baždarni dijagram (ovisnost kuta zakretanja o koncentraciji) na temelju dobivenih podataka.
- Odrediti masenu koncentraciju analita (šećera) u uzorku korištenjem baždarnog dijagrama.
- Povezati kvalitativne i kvantitativne aspekte analize optičkim metodama s njihovom ulogom u dijagnostici, prehrambenoj te farmaceutskoj industriji..
Learning outcomes
- Navesti osnovnje principe dokazivanja aminokiselina i proteine u uzorku.
- Odrediti koncentraciju ukupnih proteina u serumu (Biuret-metoda) iz dobivenih podataka.
- Definirati izoelektrični pH i povezati s ponašanjem i građom proteina.
- Definirati osvne principe tankoslojne kromatografije.
- Istaknuti važnost kromatografskih metoda kod analiziranja bioloških uzoraka.
Learning outcomes
- Objasniti građu atoma, periodni sustav i svojstva elemenata koja se periodički mijenjaju.
- Nabrojati i opisati osnovni laboratorijski pribor i tehnike rada u kemijskom laboratoriju.
- Nabrojati biogene elemente i definirati njihovu biološku ulogu.
- Objasniti građu i definirati svojstva spojeva.
Learning outcomes
- Objasniti i prepoznati kemijske i međumolekulske veze.
- Definirati veze u biološki važnim molekulama.
Learning outcomes
- Definirati i sastaviti konstante disocijacije kiselina i baza. Definirati pH.
- Definirati kiseline i baze prema Arrheniusu, Brønstedu-Lowryju te Lewisu.
Learning outcomes
- Definirati jednostavne soli. Objasniti hidrolizu soli. Definirati amfolite.
- Definirati pufere. Objasniti mehanizam djelovanja pufera.
Learning outcomes
• Definirati pojam mola i koncentracije otopina (udjeli, množinska, volumna i masena koncentracija, molalitet).
Learning outcomes
- Izvesti izračune vezane na sastav otopina.
- Definirati fiziološke otopine. Definirati osmolarnost tjelesnih tekućina.
Learning outcomes
- Definirati koligativna svojstva.
- Izvesti izračune vezane za koligativna svojstva.
Learning outcomes
- Objasniti ionizaciju vode i definirati ionski produkt vode.
- Izvesti izračune vezane uz pH, ionski produkt vode i konstante disocijacije.
Learning outcomes
- Primijeniti Henderson-Hasselbalchovu jednadžbu.
- Objasniti kapacitet pufera.
Learning outcomes
- Podijeliti i imenovati organske spojeve uz naglasak na biološki važne molekule.
Learning outcomes
- Nabrojati biološki značajne predstavnike.
- Objasniti stvaranje cikličkih oblika.
- Objasniti reaktivnost i navesti stereoizomere monosaharida.
Learning outcomes
- Objasniti kemijska svojstva karboksilnih kiselina.
- Prikazati dobivanje i kemijska svojstva estera, tioestera, amida i halogenida.
Learning outcomes
- Definirati supstituirane karboksilne kiseline (halogen-, okso-, hidroksi-, aminokiseline).
- Objasniti im kemijska svojstva.
Learning outcomes
- Objasniti kemijska svojstva.
- Definirati masne kiseline i navesti biološki važnije predstavnike.
Learning outcomes
- Definirati kemijska svojstva i opće reakcije.
- Definirati i izračunati izoelektričnu točku aminokiselina.
- Nabrojati fiziološki aktivne peptide.
- Opisati strukturu i ulogu inzulina, glutationa
- Navesti peptidne antibiotike
Learning outcomes
|
| Academic year | |
|---|---|
| 2021/2022 | [Download] |