Prezentacije s predavanja
Materijali za seminarske nastave
Kodeks medicinske etike i deontologije

1. Ajduković, Marina (2012.), Vještine interpersonalne komunikacije (poglavlje udžbenika, str.
93-146) U: Žižak, A., Vizek Vidović, V., Ajduković, M. (ur), Interpersonalna komunikacija u profesionalnom kontekstu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

2. Ciesielska, Maria; Gajewski, Piotr; Chelouche, Tessa (ur.) (2019.), Medical Review Auschwitz: Medicine Behind the Barbed Wire, Conference Proceedings 2018, Polish Institute for Evidenced Baced Medicine, Medycyna Praktyczna, Krakow.

3. Čović, Ante (2004.), Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb.

4. Eterović, Igor (2017.), Kant i bioetika, Perhamena, Zagreb (odabrana poglavlja).

5. Gosić, Nada (2005.), Bioetika in vivo, Pergamena, Zagreb.

6. Pelčić, Gordana (2006.), Donacija organa i vjernici: Klinička bioetika , Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci – Katedra za društvene znanosti, Rijeka.

7. Rinčić Lerga, Iva (2007.), Bioetika i odgovornost u genetici, Pergamena, Zagreb.

8. Rinčić, Iva; Muzur, Amir (2012.), Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb.

9. Šegota, Ivan i sur. (2001.), Bioetika i pitanje odbijanja transfuzije krvi, Medicinski fakultet
Rijeka, Hrvatsko bioetičko društvo, Rijeka.

10. Bioethics encyclopedia. 4th edition. November 14, 2003. Stephen Garrard

11. Principles of Biomedical Ethics.Clinical Ethics, 8th Edition: A Practical Approach to Ethical.
Decisions in Clinical Medicine.

12. A Short History of Medical Ethics. Medical Ethics and Humanities.
https://www.amazon.com/Medical-Ethics-Humanities-Frederick-Adolf/dp/07637606

13. Medical Humanities: An Introduction.

14. https://www.amazon.com/Medical-Humanities-Introduction-Thomas-Cole/dp/110761

15. Medicine and Medical Ethics in Nazi Germany: Origins, Practices, Legacies

16. Case Studies in Biomedical Ethics: Decision-Making, Principles, and Cases
( https://www.amazon.com/Case-Studies-Biomedical-Ethics-Decision-Making/

Prisutnost na nastavi
Aktivnost na nastavi
Kolokvij
Izrada i izlaganje seminarske teme
Radni listići
Završni ispit

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). 

Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. 

Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.

Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu. 

Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka i izlascima na međuispite na sljedeći način:

Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova) (vidjeti detaljnije u tablici T2): 

Aktivnost na nastavi – max 10 % ocjenskih udjela

Radni listići – max 15 % ocjenskih udjela

Kolokvij - max 10 % ocjenskih udjela

Izrada i izlaganje seminarske teme i rasprava – max 15 % ocjenskih udjela (izlaganje 10 %, rasprava 5 %)

Završni ispit - max 50 % ocjenskih udjela                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 

Završni test studentima nosi maksimalno 50 % ocjene, tj. bodova. Na testu nema negativnih bodova. Uvjet za prolazak je 51 % ispravno riješenog testa. Sva pitanja iz testa bit će iz održane nastave i dostupnih materijala.

Uvjeti za pristup završnom testu su: prisustvovanje na nastavi s maksimalno 15 sati izostanka, položen kolokvij, odrađeno usmeno izlaganje seminarskog rada (min 10 % bodova).

Pozitivnu ocjenu ostvarenu kao zbroj bodova iz kolegija Medicinska etika nije moguće „odbiti“, već se postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu).

TABLICA 2

Pohađanje nastave

Prisutnost na nastavi utvrđuje se prozivkom na početku sata. Nakon prozivke, moguće je ući na sat, ali se prisutnost neće bodovati. Mobitele i druge slične uređaje nije dozvoljeno koristiti tijekom nastave, a posebno tijekom polaganja ispita. Eventualna utvrđenost prikrivanja nečijeg izostanka ili pogrešno predstavljanje i druga slična kršenja uobičajenih normi ponašanja, bit će sankcionirana. 

U pravilu, odabir seminarske grupe obavlja se na samom početku trimestra, na listi dostupnoj pri Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini. 

Seminarska grupa može imati maksimalno 30 studenata/ica (+ 20 %). 

Pohađanje nastave po pojedinim trimestrima odvija se u grupama koje je student/ica odabrao na početku. - Nadoknade u drugim grupama moguće su uz prethodnu dozvolu voditeljice kolegija. Svaki drugačiji oblik pravdanja izostanaka nužno je pismeno potkrijepiti od strane nadležnih fakultetskih razina. 

Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka

Sve eventualne sankcije u smislu kašnjenja, neispunjavanja obaveza i sličnog, detaljnija su pojašnjena u opisu konkretnih aktivnosti.

Akademska čestitost

Od studenata, ali i nastavnika se očekuje međusobno poštivanje, pristojnost, izvršavanje dužnosti i odgovorno međusobno ponašanje, ali i jednako ponašanje prema obavezama. I nastavnici i studenti svojim ponašanjem trebaju služiti kao primjer. U radu je dakako moguće učiniti propuste, no važno je znati da je riječ o propustu (a ne pogrešnoj namjeri!) na koju je potrebno ukazati.Svaki oblik prisile ili diskriminacije smatra se težim kršenjem normi. Dokumenti koji studentima i nastavnicima stoje na raspolaganju: Etički kodeks studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Poslovnik Etičkog povjerenstva za zaštitu akademske čestitosti, čuvanje dostojanstva i promicanje ugleda Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.   

Kontaktiranje s nastavnicima

Vjerojatno najsigurniji oblik komunikacije je putem elektronske pošte. Za opće upite u vezi kolegija odgovorna je voditeljica kolegija. Ukoliko je riječ o konkretnim upitima oko pojedinih seminarskih zadataka, studenti mogu direktno kontaktirati i druge nastavnike, ovisno o rasporedu. Ukoliko student/ica ne dobije odgovor, molimo da se ne ustručavate i da ponovno kontaktirate (za slučaj neuspjelog slanja pošte). Svaka komunikacija putem maila nužno mora biti potpisana, na nepotpisanu poštu nismo dužni odgovarati. Za komunikaciju je moguća i platforma Merlin.

Informiranje o predmetu

Sve informacije u vezi kolegija studentima/cama će bit dostupne tijekom/do kraja nastave, te objavljene na webu Katedre. Eventualno nepoznavanje obaveza isključiva je odgovornost studenta/ice. Kašnjenja u smislu ispunjavanja obaveza su prihvatljiva, no u pravilu nose gubitak određenih bodova (ukoliko nije drugačije regulirano). 

Informiranje o predmetu i izvršavanje studentskih obaveza izvodi se i preko platforme Merlin.

Očekivane opće kompetencije studenata/ica pri upisu predmeta

Za upis kolegija nisu potrebne specifične kompetencije, premda se očekuje da studenti/ce imaju temeljno predznanje i vještine pretraživanja interneta i korištenja računala, te da se služe engleskim jezikom (temeljno razumijevanje).

SMJERNICE ZA OBRADU SEMINARSKIH TEMA (u dogovoru s voditeljicom kolegija, student/ica može predložiti i pripremiti neku drugu temu): 

1. Medicinska etika, bioetika, klinička etika

Definiranje etike, medicinske etike, bioetike,...

Medicinska etika: od profesionalne do poslovne etike

Liječnik – znanstvenik: etičke sličnosti i razlike 

Etika odgovornosti Hansa Jonasa

2. Analiza dokumenata

Hipokratova zakletva

Sadržaj i značenje Nirnberškog kodeksa 

Deklaracija iz Helsinkija   

Riječka deklaracija o budućnost bioetike

Uloga Vijeća Europe u bioetici - Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini (Oviedo, 1997.)

3. Nastanak bioetike: povijest medicinske etike i bioetike 

Nacistička medicina i suđenje u Nürnbergu

Od Hipokratove zakletve do bioetičkog imperativa 

Integrativna bioetika

Etička povjerenstva

Znanstveni i tehnološki napredak i društvena klima

4. Etičke teorije

Deontologija

Teorija vrlina

Utilitarizam

Trijaža u medicini – postoje li etička pitanja?

Alternativna medicina u suvremenoj društvu 

Islam kao uporište deontološkog etičkog djelovanja u bioetici 

5. (Bio)etička načela

Principalizam

Europska načela u bioetici 

Medicinsko-etičke perspektive štrajka glađu 

6. Privatnost i povjerenje 

Liječenje ovisnika i odgovornost društva

Big data

Mediji i prenošenje etičkih osjetljivih tema medicinske etike

Uloga medija u izvještavanju o medicinsko – etičkim slučajevima 

Kodeks medicinske etike i deontologije

7. Paternalizam

Vrste paternalizma

Paternalizam u medicini

Javnozdravstveni paternalizam

Pandemije i paternalizam

Istraživanja u zemljama "Trećeg svijeta"

8. Informirani pristanak

Etička pitanja u liječenju pacijenata s duševnim bolestima

Istraživanja s djecom

Istraživanja s nekompetentnim sudionicima

Jehovini svjedoci i pitanje odbijanja transfuzije krvi kod djec

9. Komunikacija u etički izazovnim situacijama

Komunikacija s gluhim pacijentima

Kultura i bol

Suicid – od pojedinačnog slučaja do društvenog problema 

Utjecaj internet ovisnosti i društvenih mreža na zdravlje 

Uloga medija u zdravstvenom prosvjećivanju 

10. Transplantacija organa

Transplantacija organa u RH

Transplantacija organa i pravna perspektiva

Etičke dileme ksenotransplantacije

Transplantacija kod djece

11. Vulnerabilne skupine

Djeca

Migranti

Psihijatrijski pacijenti 

12. Reprodukcija

Surogat majčinstvo 

Etička pitanja u postupcima i posljedicama odabira spola djeteta

Feministička (bio)etika i početak života 

Terapeutsko kloniranje kao etičko pitanje 

Reproduktivno kloniranje kao etičko pitanje 

13. Pobačaj

Početak života – pravna, medicinska i teološka perspektiva

Može li imanje djece biti nemoralno?

Genetičko savjetovanje i pravo na ne-znanje

Kršćanska etika i svetost života u suvremenim bioetičkim raspravama

14. Eutanazija i palijativna medicina

Povijesno poimanje smrti u različitim kulturama 

Bol kao etičko pitanje 

Smrt: od definicije do smisla

Palijativna medicina terminalno oboljelih pacijenata i etička uloga liječnika

Distanazija

15. Cijepljenje

Bioetički aspekti odbijanja cijepljenja 

Uporaba novih cjepiva

Djelovanje hrvatskog Nacionalnog povjerenstva za lijekove (zakonska uporišta, etički protokoli, sastav tijela…)