1.        R. Murray: Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2011. 
2.       R. Domitrović i sur.: Priručnik za seminare i vježbe iz biokemije II, Zavod za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2018.

1.         L. Stryer: Biokemija, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
2.        B. Štraus: Medicinska biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

Pohađanje svih oblika nastave je obvezno. Student mora prisustvovati na minimalno 70% svih oblika nastave. Student nije izvršio svoje obaveze propisane studijskim programom ukoliko je izostao više od 30% nastavnih sati svakog pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari ili vježbe).

Pojedine tematske cjeline predavanja nastavnik obrađuje u cijelosti dok je temelj za rad tijekom seminara ili vježbi samostalno učenje odnosno prethodna priprema studenta. Za rad u laboratoriju student mora imati propisanu radnu odjeću (bijelu kutu) i pribor (krpa, ravnalo, kalkulator) te literaturu (Priručnik za seminare i vježbe iz Biokemije II).

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: 

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.  

Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Struktura ocjene za kolegij Biokemija II u  akademskoj godini 2018/19. prikazana je u tablici 1.

Tablica 1.

Pisani međuispiti

Tijekom semestra planiranesutri pisane provjera znanja (međuispita) koje obuhvaćaju gradivo s predavanja, seminara i vježbi. 

Prvi međuispit obuhvaća gradivo P1-P14, S1-S5 i V1-V3.

Drugi međuispit obuhvaća gradivo P15-P28, S6-S9 i V4-V5.

Treći međuispit obuhvaća gradivo P29-P42, S10-S13 i V6-V9.

Na svakom pisanom međuispitu student može postići maksimalno 18 ocjenskih bodova. 

Pisani međuispitčini 40 pitanja višestrukog odabira i vrednuje se prema kriterijima navedenim u tablici 2. Na svakom međuispitu student od ukupnog broja zadataka mora imati minimalno 50% točno riješenih zadataka kako bi zadovoljio kriterije za dobivanje ocjenskih bodova.

Tablica 2. Vrednovanje pisanog međuispita I-III

Položeni međuispiti vrijede za tekuću akademsku godinu u kojoj su položeni.

Popravak međuispita

Popravak međuispita I-III je moguć nakon završene redovite nastave u terminimaodređenima satnicom izvođenja nastave. Student može jednokratno popraviti jedan ili više međuispita. Student može pristupiti popravku međuispita u slučaju ako nije zadovoljio minimalne kriterije (50% točno riješenih zadataka) na nekom od međuispita, ako želi popraviti uspjeh na međuispitu te ako je opravdano izostao. Ukoliko student popravlja međuispit jer nije zadovoljan s prethodnim postignućem, dobit će ocjenu koju je stekao u drugom polaganju. Bodovanje popravka međuispita vrši se prema kriterijima navedenim u tablici 2.

Laboratorijske vježbe

U semestru je planirano devet laboratorijskih vježbi tijekom kojih student može prikupiti maksimalno 8 ocjenskih bodova. Vrednovanje vježbovne nastave podrazumijeva točno odrađenu vježbu (maksimalno 4 ocjenska boda) te ispunjen i priznat referat u Praktikumu (maksimalno 4 ocjenska boda). Tijekom praktičnog rada student može biti pitan i usmeno.

Seminari

U semestru je planirano trinaest seminara tijekom kojih student može prikupiti maksimalno 8 ocjenskih bodova, a vrednovanje uključuje kratke pisane provjere znanja te aktivno sudjelovanje tijekom seminarske nastave. Pisane provjere znanja donose maksimalno 6 ocjenskih bodova, a aktivnim sudjelovanjem stječu se 2 ocjenska boda. Svaki izostanak sa seminarske nastave student mora kolokvirati. 

Završni ispit

Student koji je tijekom nastave ostvario ukupno minimalno 35 ocjenskih bodova stekao je pravo na potpis i pristupanje završnom ispitu. 

Student koji tijekom nastave nije ostvario minimalno 35 ocjenskih bodova može pristupiti popravku međuispita I-III.

Student koji tijekom nastave i/ili nakon popravka međuispita sakupi manje od 35 ocjenskih bodova i/ili je izostao više od 30% svih oblika nastave, nije zadovoljio, ocjenjuje se ocjenom neuspješan (F) i mora ponovno upisati kolegij Biokemija II.

Završni ispit je obvezan, a sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Tijekom završnog ispita student može ostvariti maksimalno 30 ocjenskih bodova, od toga 15 ocjenskih bodova na pisanom dijelu te 15 ocjenskih bodova na usmenom dijelu završnog ispita. 

Pisani i usmeni dio završnog ispita obuhvaća cjelokupnog gradiva predviđeno nastavnim planom i programom kolegija Biokemija II.

Pisani dio ispita sastoji se od 30 pitanja, a da bi student zadovoljio minimalne kriterije i stekao ocjenske bodove mora imati 50% točno riješenih zadataka. Postignuće na pisanom dijelu završnog ispita pretvara se u ocjenske bodove prema kriterijima navedenim u tablici 5. U slučaju kada student na završnom ispitu ne zadovolji minimalne kriterije, pristupa ponovno završnom ispitu na sljedećem ispitnom roku. 

Vrednovanje usmenog dijela ispita završnog ispita je sljedeće:

7,5 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije

8-9 ocjenskih bodova: prosječan odgovor 

10-12 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor 

13-15 ocjenskih bodova: izniman odgovor

Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje student mora biti pozitivno ocijenjen na pisanom i usmenom dijelu završnog ispita, a u protivnom mora ponovno pristupiti završnom ispitu. Student koji odbije ocjenu na usmenom dijelu ispita mora ponovno pristupiti usmenom dijelu ispita.

Tablica 5. Vrednovanje završnog pismenog ispita

Oblikovanje završne ocjene

Ocjenskim bodovima ostvarenim tijekom nastave pridružuju se bodovi ostvareni na završnom ispitu. 

Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno temeljem konačnog postignuća na sljedeći način:

A – 90-100 ocjenskih bodova

B – 75-89,99 ocjenskih bodova

C – 60-74,99 ocjenskih bodova

D – 50-59,99 ocjenskih bodova

F – 0-49,99 ocjenskih bodova

Brojčani sustav ocjenjivanja uspoređuje se s ECTS sustavom na sljedeći način: 

A - izvrstan (5) 

B – vrlo dobar (4) 

C – dobar (3)

D – dovoljan (2)

F - nedovoljan (1)

Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka

Nastava se održava u propisano vrijeme i nije moguće ulaziti nakon ulaska nastavnika. Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje s nastave. Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja. 

Akademska čestitost

Poštivanje načela akademske čestitosti očekuju se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci.
(http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/eticki_kodeks_svri.htm).

Kontaktiranje s nastavnicama

Kontaktiranje s nastavnicima obavlja se osobno u za to predviđenom vremenu (konzultacije), i/ili elektroničkom poštom. 

Prof. dr. sc. Robert Domitrović

Vrijeme konzultacije: utorak 12,00-13,00

Telefon: 651-133

e-mail: robert.domitrovic@uniri.hr

Izv. prof. dr. sc. Dijana Detel

Vrijeme konzultacije: utorak 12,00-13,00

Telefon: 651-132

e-mail: dijana.detel@uniri.hr

Doc. dr. sc. Jelena Marinić

Vrijeme konzultacije: utorak 12,00-13,00

Telefon: 651-159

e-mail: jelena.marinic@uniri.hr

Izv. prof.dr. sc. Lara Batičić 

Vrijeme konzultacije: utorak 12,00-13,00

Telefon: 651-159

e-mail: lara.baticic@uniri.hr

Doc. dr. sc. Sunčica Buljević

Vrijeme konzultacija: utorak 12,00-13,00

Telefon: 651-187

e-mail: suncica.buljevic@uniri.hr

Dr. sc. Iva Potočnjak

Vrijeme konzultacija: utorak 12,00-13,00

Telefon: 651-187

e-mail: iva.potocnjak@uniri.hr

Informiranje o predmetu

Sve obavijesti vezane uz nastavu studenti će dobiti na uvodnom predavanju te će ih moći naći na platformama Merlin i INP te na web stranicama Zavoda za medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju (http://www.medri.hr/katedre/Kemija/novosti.php).

Očekivane opće kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta

Od studenta se očekuje usvojeno znanje iz kolegija Medicinska kemija i biokemija I.