Kolegij Sudska medicina je obvezni predmet na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 20 nastavnih sati predavanja, 10 nastavnih sati seminara i 20 nastavnih sati vježbi (ukupno 50 sati (3 ECTS)). Kolegij se izvodi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i u obdukcijskoj sali Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku smještenoj na Zavodu za patologiju i patološku anatomiju.
Cilj kolegija je omogućiti usvajanje osnovnih znanja i vještina iz područja sudske medicine.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Predmet sudska medicina obuhvaća tri osnovne cjeline a to su: medicinski aspekti smrti, patologija traume, medicina i pravo.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Studenti moraju usvojiti teorijske osnove o oštećenju zdravlja, utvrđivanju smrti, nagloj I prirodnoj smrti, tanatologiji te pregledu mrtvog tijela, patologiji traume, mehaničkim ozljedama, asfiktičnim I fizikalnim ozljedama, kraniocerebralnim ozljedama, forenzičkoj toksikologiji, te ulozi vještaka u sudskim postupcima, prometnom traumatizmu I vještačenju u cestovnom prometu, vještačenju tjelesnih ozljeda u kaznenom postupku, profesionalnoj odgovornosti liječnika I kaznenopravnoj odgovornosti liječnika.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Studenti na kraju nastave ovog kolegija trebaju biti sposobni koristiti stečena znanja u samostalnom obavljanju vanjskog pregleda mrtvog tijela i prepoznavanju znakova smrti radi utvrđivanja činjenice smrti, u ispunjavanju odgovarajuće dokumentacije, pravilnom utvrđivanju, klasifikaciji i opisivanju ozljeda na živim osobama i na mrtvom tijelu, u utvrđivanju težine ozljede, u postavljanju sumnje na nasilnu smrt i indikacije za mrtvozorničku ili sudsko-medicinsku obdukciju, te u obavljanju pregleda i uzimanju uzoraka za kemijskotoksikološku analizu kod mrtvih i kod živih osoba.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 3 tjedna. Tijekom seminara, za koje se očekuje da je student adekvatno pripremljen, nastavnik usmjeruje pažnju na bitne stavke obrađene cjeline, prikazuje slučajeve iz prakse vezane za obrađenu cjelinu i uključuje studente u aktivnu raspravu o stavkama obrađenog gradiva. Tijekom vježbi nastavnik obavlja obdukciju te prati aktivno uključivanje studenata u raspravu oko nalaza i mišljenja koji će rezultirati na kraju obdukcije.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja: Tijekom nastave održati će se jedan obvezatni pismeni međuispit, te na kraju nastave usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem obvezatnom pismenom međuispitu i usmenom završnom ispitu student stječe 3 ETCS boda.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.)
1. Zečević D. i sur. Sudska medicina i deontologija. 5., obnovljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Medicinska naklada, 2018. Predavanja i seminari
1 .Di Maio DJ, Di Maio VJM. Forensic Pathology. 2. izd. Boca Raton: CRC Press, 2001.
3. Zečević D, Škavić J. Osnove sudske medicine za pravnike. Zagreb: Barbat, 1996.
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (predavanja, seminari i vježbe) i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, što uključuje pripremu studenta za cjeline obrađene na seminarima korištenjem obavezne literature.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
a) Aktivnost na nastavi, seminarima i vježbama (do 10 bodova)
b) Pismeni međuispit (do 60 bodova)
Student može izostati s 30% nastave isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Nazočnost na predavanjima, vježbama i seminarima je obvezna. Nadoknada vježbi i seminara moguća je uz prethodni dogovor s voditeljem. Ako student ometa održavanje nastave (predavanje, seminar, vježba) nastavnik ga može udaljiti s nastave što se bilježi kao izostanak s nastave.
Student nije izvršio svoje obaveze propisane studijskim programom ukoliko je izostao više
od 30% nastavnih sati svakog pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari ili vježbe).
Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Bodovanje aktivnosti na nastavi (predavanja, seminari i vježbe) obavljat će se na sljedeći način:
% aktivnosti ocjenski bodovi
70-85 5
86-100 10
b) Pismeni međuispit (do 60 bodova)
Tijekom nastave svi studenti obavezni su pristupiti pismenom međuispitu gdje se stječe maksimalno 60 ocjenskih bodova.
Pismeni međuispit održava se na kraju drugog tjedna nastave, po završetku predavanja i seminara. Pismeni međuispit uključuje 60 pitanja iz gradiva obrađenog na predavanjima i seminarima i piše se 60 minuta.
Studenti koji su iz opravdanih razloga izostali s međuispita, imaju mogućnost ponovnog polaganja međuispita tjedan dana nakon održanog međuispita.
Pismeni međuispit uključuje gradivo iz nastavnih cjelina (seminara i predavanja): tanatologija, mehaničke ozljede, asfiktične i fizikalne ozljede, kraniocerebralne ozljede, zatvorene mehaničke ozljede trupa, zaživotne (vitalne) reakcije, jatrogene ozljede i ozljede pri reanimaciji, identifikacija na temelju DNA analize, vještačenje u kaznenom i parničnom postupku, vještačenje tjelesnih ozljeda u kaznenom postupku, prometni traumatizam i vještačenja u cestovnim nezgodama, forenzička toksikologija, čedomorstvo i protupravni prekid trudnoće, kaznenopravna i građanskopravna odgovornost liječnika, kaznena djela protiv spolne slobode i ćudoređa.
Pismeni međuispit sastoji se od 60 pitanja na zaokruživanje s jednim ponuđenim točnim odgovorom. Svako točno odgovoreno pitanje nosi 1 bod. Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% točno riješenih pitanja. Osobe koje nisu stekle kriterij za dobivanje ocjenskih bodova (odnosno one koje nisu točno riješile više od 50% testa) imaju pravo ponoviti međuispit za tjedan dana.
Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi 30 ocjenskih bodova (raspon od 15-30).
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Ocjena
Ocjenski bodovi
nedovoljan
0
dovoljan
15
dobar
20
Vrlo dobar
25
izvrstan
30
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 35 bodova (50% od maksimalnih 70 bodova) obavezno pristupaju završnom usmenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%)
izvrstan (5)
B (75-89,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit)
nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na Share-portalu za internu komunikaciju Katedre/Zavoda za sudsku medicinu I kriminalistiku.